robert.gelo PR 2.0

Social 2.0: The trends for 2012

2012-01-24T10:50:00.000+01:00

Social 2.0: The Next Generation of Social Marketing from Wildfire on Vimeo.

(ENG) This is quite interesting if you want to understand how to engage your audience on social channels. Folks from Wildfire tried to sum up the social media trends in 2011 and in 2012. One of the issues is particularly interesting and that is how to turn your Facebook and Twitter into a CRM tool that will bring a "win-win" situation to your clients and to your audience. That will in my opinion be one of the most significant trends in 2012.

It is stunning to learn that 95% of fan-written wall posts on social channels remain unanswered. Check out the webinar and the study at wildfireapp.com.

(HRV) Trendovi u društvenim medijima u 2012. Vrijedi pogledati snimku webinara i proći prezentaciju jer donosi sveobuhvatan pogled na trendove koje smo vidjeli u 2011. te, još važnije, prilično dobro predviđa stvari koje će se vjerojatno dogoditi u 2012. Meni osobno najzanimljiviji je trend pretvaranja Facebooka i Twittera u korisne CRM alate jer je to nešto na čemu sada radim, a u budućnosti ću vjerojatno raditi još i više.

Zapanjujući je podatak da kompanije ignoriraju čak 95% statusa svojih fanova na društvenim mrežama.

Wildfire je servis koji omogućava DIY izradu i implementaciju Facebook aplikacija i preporučam ga za projekte manjeg obima.

Webinar i studija dostupni su na wildfireapp.com

'via Blog this'

State of the Media Report 2012

2012-01-10T16:00:00.003+01:00

(ENG) Interestingreview of media in North America in 2011. Read on and, if you'll have a chance,put your hands on this Vocus study from January 16^th.

(HR) Ako je 2010. bila godina eksperimenata, 2011. je, kažuu Vocusu, bila godina standardizacije. Isto tako, paywall se etablirao kao alat koji će u budućnosti vjerojatno donijetiznačajan dio prihoda novinama.

Kažu također da se u prošloj godini nije ugasila niti jedna (kvantitativno)velika novina, no to vrijedi samo za tržište SAD-a jer je u V. Britanijiprestao izlaziti News of the World. Neposredan povod je u tom slučaju dodušebio skandal, a ne ekonomska kriza.

U svakom slučaju, zanimljiv uvid u medijske trendove u SADkoji se na ovaj ili onaj način, prije ili kasnije, reflektiraju i na europska medijskatržišta.

http://www.vocus.com/blog/sneak-peek-state-of-the-media-report-2012/

Info se ponovno rađa

2011-09-26T20:20:00.001+02:00

Neki se slažu danam je potreban sajam IT industrije, a skeptici pak tvrde da je bilo kakavsajam danas suvišan. Ponovno pokretanje sajma Info kontroverzna je ideja, adetalji tek ovih dana izlaze u javnost. Enter Info Restart!

Jedan od transparentnih prijedloga logotipa dostupnih na Google Plusu potpisao je Milivoj Milić

Sjećate li se sajma Info? U drugoj polovici devedesetihinformatički sajam koji se održavao na tada uglednom Zagrebačkom Velesajmudoživio je vrhunac. Bio je ugledan, najveći u regiji… No nakon 2000. godine izlagači gube interes ponajvišezbog toga što relativno skupi štandovi donose sve manji povrat ulaganja, a u ekonomijinamještenih tendera ionako nije bilo važno hoćete li zablistati na svome štandujer se oni pravi poslovi, bilo je to uvriježeno mišljenje, ionako dogovarajupreko rođe ili kuma. Nakon nekoliko godina Info se ugasio u ništavilupretvorbene zbiljnosti.

Danas je ozračje donekle drugačije. Svi se trude biti transparentniili barem tako izgledati, a balkanska dogovorna ekonomija polako odlazi upovijest. Kao da su došla neka druga vremena.

Može i bez velikih

Nekako u isto vrijeme kao i dio djelatnika ZagrebačkogVelesajma, Radoslav Dejanović dolazi na ideju obnove danas već zaboravljenog sajmaInfo. Danas i službeno možemo govoriti o informacijama koje polako ali sigurnosazrijevaju. Termin održavanja sajma je 9. do 12. studenoga 2011., naravno naZagrebačkom Velesajmu. Okrenut je prvenstveno malim domaćim IT tvrtkama kojenude proizvode i rješenja globalnom tržištu i doista žive od izvoza znanja.Istovremeno, sajam je postavljen tako da može proći i bez velikih tvrtki poput Microsofta, IBM-a,Lenova, Cisca… Oni su svakako dobro došli i sada, no mogu doći i za nekoliko godina.

Jeftino i jednostavno

Cijena? Vrlo povoljnih 750 kn za mali štand spriključcima, za čitavo razdoblje trajanja sajma od četiri dana. Izlagači ćebiti obvezni održati dva predavanja; naglasak će biti na konferencijskom dijelusajma, na networkingu i razmjeni znanja. Posjetitelji pak na sajmu moraju moćipronaći sadržaj i informacije koji nisu dostupni na Internetu.

U isto vrijeme na Velesajmu će se održati sajmovi InfoGamer te Interliber i Sajam glazbe i multimedije pa će posjetitelji na istomemjestu moći obići vrlo mnogo sadržaja srodne tematike.

Plus za Radoslava

Zanimljivo je da se priča o sajmu Info Restart velikimdijelom zakuhava sasvim javno i transparentno, na onoj „drugoj“ društvenojmreži, Google Plusu. Tamo sam i došao do spoznaje o njegovu oživljavanju jer jeRado u mojom krugovima, a ja u njegovim, pa međusobno vidimo postove. Štoviše, Radoje na Internetu objavio važne dokumente poput koncepcije sajma te idejnihrješenja njegova logotipa. Svi to mogu vidjeti, komentirati, sugerirati,pomagati… Stvar sama od sebe raste na temelju udruženih dobronamjernih umova,ponajprije na Google Plusu.

Google Plus profili:

Radoslav Dejanović: http://bit.ly/qP3JyR

Robert Gelo: http://bit.ly/oqeTdF

Koncepcija sajma Info Restart dostupna je na Scribdu: http://goo.gl/NR1M3

S druge strane, skeptici smatraju da nam IT sajam danasnije potreban te da je premalo vremena za kvalitetnu pripremu njegovaodržavanja. Izazovi su, slažem se, brojni.

Unatoč svemu dajem dva palca gore za Info Restart. Što vimislite o tome?

Prednosti

· nepretenciozno

· jednostavno

· jeftino

· pristupačno

· inovativno

Nedostaci

· malo vremena za pripremu

· nepovoljna situacija u Zagrebačkom holdingu (politički,organizacijski, financijski i u svakom drugom smislu)

· loša reputacija Holdinga i Velesajma

· nedostatak komercijalne isplativosti (zasad)

Tko može reći „ne“ Facebooku?

2011-05-10T21:07:00.001+02:00

Kako stvari sada izgledaju, nitko, osim možda al Qaede, te vladajućih struktura u Sjevernoj Koreji i Iranu. Facebook i društvene mreže su trenutno toliko jaki i uvjerljivi da im većina nas ne može odoljeti.

Prošli tjedan, točnije 5. svibnja 2011., sudjelovao sam na konferenciji Web::INDUSTRIJA 2011 u zagrebačkom Hypo centru. Organizatori na čelu s Hrvojem Hladnikom predložili su mi da budem moderator panel rasprave na temu Facebooka i drugih društvenih mreža u kontekstu poslovanja. Prijedlog sam rado prihvatio.

(slajdovi koje sam iskoristio kao ilustraciju za uvod u panel raspravu - iz njih nećete bog zna što zaključiti bez mog izlaganja...)

Panel je bio zamišljen kao suprotstavljanje dvaju načina razmišljanja. Onih koji su „za“ i manje više bezuvjetno prihvaćaju sve benefite Facebooka i drugih društvenih mreža; te onih koji su „protiv“ i upozoravaju na probleme sigurnosti, nadzora, ograničenja te drugih otvorenih pitanja koje sobom nosi popularizacija i globalizacija internetskih društvenih mreža.

„Pro“ pristup zastupali su vodeći ljudi dvaju vodećih hrvatskih tvrtki koje se bave izradom Facebook aplikacija i popratnih proizvoda i usluga. Davor Runje iz tvrtke drap te Daniel Ackermamnn iz tvrtke iSTUDIO. „Contra“ pristup su zastupali Siniša Gavrilović (Trenutak.hr) i Saša Fišter (ZIMO).

Iako je panel bio zamišljen kao konfrontacija Web 2.0 garniture protiv Web 1.0 garniture, danas je zapravo nemoguće nekoga tko će bezuvjetno stati na stranu društvenih mreža ili protiv njih. Društvene mreže su već toliko integrirane u svakodnevne živote najvećeg broja potrošača da ih danas nitko ne može ignorirati.

Paneliste sam pitao što misle o tome koliko će trajati hype oko Facebooka, koji trenutno strelovito raste, i svi odreda očekuju da će on potrajati još barem nekoliko godina, do trenutka kada netko ponudi inovativnu uslugu koja će jednakom brzinom privući milijune korisnika.

To je možda i najvrjedniji zaključak ove panel diskusije.

Naime koliko god nam sada Facebook odgovara ili ne, svakako treba maksimalno iskoristiti njegove mogućnosti jer je on i dalje vrlo jeftin i učinkovit način promocije. No u isto vrijeme treba osluškivati sve ostale trendove na Web 2.0 sceni i biti spreman na trenutnu reakciju.

Panelisti su zaključili i da se Facebook nastoji predstaviti kao platforma na kojoj će tvrtke moći učinkovito predstaviti svoje proizvode i usluge te ostvariti dodanu vrijednost, dakle ne želi biti zaseban medij ili web site koji će sam nuditi sadržaj.

Dotaknuli smo i pitanje sigurnosti i privatnosti korisnika Facebooka o kojemu se sve više piše i govori, no zajednički zaključaj je da je svaki pojedinac odgovoran za osobne informacije koje otkriva drugima te da će isti problem ostati aktualan i nakon Facebooka. (što o tome misli Julian Assange pogledajte na donjem clipu s ruske televizije)

Iako smo se potajno nadali da ćemo potaknuti sukob između „pro“ i „contra“ panelista, Facebook i društvene mreže su trenutno toliko jaki i uvjerljivi da će se većina nas donijeti oko 90 posto istih zaključaka te nema mnogo argumenata kojima bismo se mogli poslužiti u takvoj „pro et contra“ raspravi. To će se sigurno promijeniti, samo pitanje je kada.

Severina internetska heroina

2011-02-10T13:48:00.003+01:00

Da se zabavljačica Severina Vučković nije podmetnula i davne 2004. godine napravila svoju malu online revoluciju, razvoj Interneta u Hrvatskoj odvijao bi se mnogo sporije. Tu bismo povijesnu činjenicu trebali obilježiti priznanjem, nagradom ili barem čestitkom

Severina Vučković, (c) Wikipedia

Jutros sam gostovao u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, u prilogu na temu obilježavanja Dana sigurnijeg Interneta, 8. veljače. Gost razgovora bio je državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić, a u uvodnom prilogu osim mene gostovao je dr. sc. Domagoj Bebić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Dok je Lučić govorio o sigurnosti Interneta, Bebić i ja smo izgovorili po nekoliko rečenica o današnjem stanju Interneta u Hrvatskoj.

U emisiji nije bilo mnogo prostora za lamentiranje o Internetu kao takvom, no pripremajući se za gostovanje podsjetio sam se na njegove ključne trenutke u Hrvatskoj, a to je nešto o čemu ne razmišljamo svaki dan i previše toga uzimamo zdravo za gotovo.

Zanimljiv tekst o toj temi, sa sličnim tezama, prije nekoliko mjeseci je napisao i Hrvoje Mihajlic na svome blogu, a još jedan osvrt je napisao Vedran Gulin na svome blogu.

2004.: Severinin pornić penetrira hrvatske korisnike

Kada je negdje u proljeće/ljeto 2004. godine pukao glas o Severininom hard-core dokumentarcu, u Hrvatskoj se relativno malo korisnika služilo naprednim funkcijama kao što je online video. No obzirom na kvalitetu i cjelovitost snimke, odjednom je veliki broj korisnika dobio potrebu da istog časa dođe tog materijala. P2P promet u Hrvatskoj je naglo porastao (da ne velim erektirao), a korisnici su shvatili da je Internet sjajno sredstvo za zabavu, nešto poput televizije ili videa.

Osvješćivanje o korisnosti neke usluge neminovno vodi do njene strelovite popularizacije te nakon toga Internet u Hrvatskoj više nikada nije bio isti. Naime nakon što je veći broj korisnika postao zainteresiran za korištenje multimedijalnih sadržaja na Internetu, operatori su dobili mogućnost da im prodaju svoje širokopojasne usluge i grafikon je nakon tog trenutka strmije krenuo prema gore.

Iako Severina Vučković nikada nije svjesno i sustavno radila na razvoju Interneta u Hrvatskoj, ona je ipak došla u položaj (bolje rečeno nekoliko položaja) da postane jednom od najzaslužnijih osoba za porast njegove penetracije. Umjetnička i moralna poruka njenog dokumentarca sasvim je drugo pitanje i o tome se već mnogo pisalo i govorilo, pa ne bih ponavljao.

2005. – 2015.: Liberalizacija telekom tržišta i realizacija broadbanda

Sve izraženiji zahtjevi korisnika za brzim Internetom stavili su operatore u položaj da od polovice prvog desetljeća počnu intenzivnije ulagati u širenje optičke infrastrukture i širokopojasnog pristupa Internetu. Najviše po tom pitanju napravio je Hrvatski telekom koji je, pogotovu u prvim godinama, bio u monopolu i iskoristio je situaciju za učvršćivanje položaja na ISP tržištu u trenutku kada je fiksna telefonija počela nepovratno padati.

Uz liberalizaciju tržišta fiksne telefonije tokom narednih godina su i nezavisni telekom operatori dobili priliku za razvoj i prodaju vlastitih broadband usluga.

I opet, ovdje nije riječ o nečijem svjesnom i sustavnom naporu za širenje Interneta kao takvog već o posljedici usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije. No bolje je i tako nego nikako.

Vidjet ćemo kako će dalje napredovati „Strategija razvoja širokopojasnog pristupa“ Vlade RH (Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, kojemu je Vlada već srezala budžet) i kakva će biti situacija 2015. godine kada bismo trebali imati preko 90% građana na Internetu te 50% korisnika na brzinama većim od 30 Mbit/s. No imamo li na umu neslavnu sudbinu koncepta Hitro.hr, političke planove za razvoj novih tehnologija treba uzeti s velikom, velikom rezervom.

2010.: Registar branitelja kao mali hrvatski „wikileaks“

Afera s objavljivanjem Registra branitelja u potpunosti je prenijela Internet u sferu visoke politike i izravnim posljedicama Interneta po prvi puta se morala baviti premijerka i njezin kabinet. Po prvi puta je tema generirana na Internetu u nas postala prvorazredno političko pitanje.

Marko Rakar, kojega se dovodilo u vezu i s gore spomenutom aferom mada je on to opovrgnuo, još je za vladavine Ive Sanadera pokretao zanimljive teme na svome blog siteu pollitika.com, primjerice temu o sumnjivoj premijerovoj kolekciji ručnih satova. To je bio uvod u wikileaks eru koja je danas postala stvarnost i u Hrvatskoj, što Internetu daje sasvim novu, stratešku dimenziju.

Brojke govore tisuću riječi

· 2 milijarde korisnika Interneta u svijetu krajem 2010. (ITU)

· u razvijenim zemljama 71% populacije na Internetu (21% u nerazvijenim)

· u Europi 65% populacije na Internetu

· u Hrvatskoj je cca. 50% populacije na Internetu

· više od 50% internetske populacije u svijetu ima između 18 i 44 g.

· svakoga dana na Internet se priključuje oko milijun novih uređaja

· u SAD Internet je glavni izvor informiranja za mlađe od 30 g.

· najveći dio prometa na Internetu danas otpada na video, 26%, P2P je sad drugi s 25% (Cisco)

Slažete li se da je Severina Vučković jedna od najzaslužnijih osoba za razvoj Interneta u Hrvatskoj te biste li joj odali priznanje ili barem čestitali Dan sigurnijeg Interneta?

Pogrešni Gemiusovi koraci

2011-01-25T07:45:00.004+01:00

„Slučaj Gemius“ u Hrvatskoj se promatra kroz prizmu marketinga. No posljednjih dana to prerasta i u PR slučaj velikih razmjera, u kojemu na kocku dolazi i Gemiusova reputacija (samim time i poslovanje). Gdje su nastali krivi koraci?

Intervju kojega je mrežnom odredištu netokracija.com dao Vibor Kalogjera, direktor Gemiusa za „jadransku regiju“ (Adria region), baca novo svjetlo na problematiku internetskog marketinga. Gemiusov indeks najpopularnijih mrežnih odredišta (iliti web siteova), kojega od početka prati glas upitnih metoda prikupljanja statističkih podataka, našao se na tapeti dijela korisnika koji su ga počeli bojkotirati. O marketinškoj strani ovog slučaja znamo mnogo, možda i previše, no o PR strani nije se baš mnogo govorilo, mada su implikacije vrlo zanimljive.

Naime Gemiusovi podaci bili su, do nedavnog odlaska web siteova u vlasništvu EPH-a (vjerojatno i Adria Medie te Monitor grupe), jedan od temelja za evaluaciju medija kojom PR-ovci prikazuju povrat ulaganja svojim klijentima. PR agencije nastoje u svojim „PR reportima“ procijeniti koliki doseg i vrijednost su ostvarili sa svojim objavama, a u tu se procjenu uračunavaju i dosezi web siteova.

Gemius u ovom trenutku više nije zanimljiv PR-ovcima kao alat za izračun statistika jer na njegovoj ljestvici nema (ili uskoro neće biti) podataka o ključnim onlne medijima. No posljednjih je dana Gemius postao zanimljiv kao neka vrsta proto-primjera nedovoljno dobrog kriznog upravljanja tvrtkom u trenutku kada se dio javnosti okrenuo protiv nje.

Pogrešni koraci

U spomenutom intervjuu, Gemius (ne spominjem ime direktora jer ovo nije kritika osobe već kritika tvrtke) je argumentirano obrazložio (korporativno nametnutu) odluku o početku naplate „članstva“ na Gemiusovoj top ljestvici za Hrvatsku. No, na stranu sve što je rečeno u samome tekstu, pretežno negativni komentari čitatelja koji su uslijedili u satima nakon objavljivanja teksta, potaknuti prvenstveno stilom i stavom Gemiusa u tom tekstu, još su zanimljiviji i bacaju novo svjetlo na ovaj slučaj.

Gemius je naime, u želji da pojasni ili demantira dijelove teksta, izravno u komentarima rekao sve što ide njegova autora Ivana Brezaka Brkana. Nakon takvog otvorenog istupa Gemius je naišao na zid sazdan od protukomentara čitatelja Netokracije koji su velikom većinom kritizirali njegov nastup i njegove argumente. Našao se u pat poziciji na transparentnom mediju gdje u principu svatko može komentirati objavljene tekstove. Gemius je ovdje napravio nekoliko krivih koraka:

1. Nedostatna priprema za intervju

Ne znam je li regionalni direktor Gemiusa u sklopu rada u međunarodnom poslovnom entitetu prošao ikakav oblik medijskog treninga, no svakako je trebao takvo znanje primijeniti u kvalitetnoj pripremi za intervju. Pritom nije problem u njegovom nepoznavanju materije (koju dobro poznaje) već u njegovom prilično negativnom stavu prema vlastitim korisnicima. U ovom slučaju, obzirom da je u intervju ušao s hipotekom negativne percepcije dijela stručne javnosti, nije trebalo prozivati pojedine korisnike već samo i isključivo navesti pozitivne osobine Gemiusa i njegovih proizvoda, služeći se primjerice ključnim riječima, i na taj način bi se izbjegao najveći dio negativnih reakcija u komentarima.

2. Loša taktika

Pošto je imao određene prigovore na sadržaj intervjua, Gemius je, prije nego što se upusti u javno komentiranje i demantiranje, trebao kontaktirati osobno autora teksta te u iskrenom, argumentiranom i prijateljskom razgovoru razjasniti nesporazum. Na taj način sigurno bi izbjegao 90% nevolja koje su ga zadesile, ili bi barem mogao reći: eto pokušali smo razgovarati ali nas ne slušaju.

3. Podcjenjivanje medija

U komentarima nakon objavljivanja intervjua Gemius je konstatirao da zapravo nije trebao dati taj intervju jer da je Netokracija nevažan web site kojemu on sada samo podiže vrijednost. Ovaj pristup potpuno pogrešan jer iz iskustva znam da je ponekad ono što napravite na malom siteu mnogo vrjednije od sličnog poteza na velikom siteu. Uostalom provjerio sam danas statistike Netokracije (broj jedinstvenih korisnika dnevno) i one su više nego solidne za specijalizirani web site u Hrvatskoj. Štoviše, moj je dojam da Netokraciju čita većina Gemiusovih korisnika. Zbog toga je ovo veliki Gemiusov autogol.

Gemius (ne) treba PR-ovcima

Bez cjelovitog popisa nekoliko stotina najpopularnijih mrežnih odredišta u hrvatskom cyber prostoru Gemius je za mene kao komunikacijskoga menadžera potpuno neupotrebljiv. Ako plasiranje, primjerice u Jutarnjem listu, predstavlja velik uspjeh za PR-ovca, on želi taj uspjeh kvanticifirati i prikazati ga klijentu kao uspješan povrat uloženog novca. Kako će to napraviti ako na Gemiusu ne pronađe statistiku za jutarnji.hr?

Smatram da je Gemius mogao biti i alat PR-ovaca,a ne samo markentigaša. Ovako, za procjenu dosega mrežnih odredišta preostaju nam Alexa i Google Ad Planner koji ipak nisu regionalne već globalne tvrtke s kriterijima koji možda ne odgovaraju najbolje našim lokalnim prilikama.

Znate li za još koji relevantan statistički servis koji prati mrežna odredišta u Hrvatskoj (neki su spomenuti i na Netokraciji)?

Što PR-ovci znaju o društvenim mrežama

2010-12-17T16:09:00.000+01:00

Možda je bolje pitati – trebaju li PR-ovci uopće znati nešto o društvenim mrežama? Klasičan PR zasad nema mnogo zajedničkog s onim što zovemo PR 2.0. Izuzeci su rijetki. Je li bolje da tako i ostane?

Facebook, iako predstavlja sjajan alat za komunikaciju s ciljanim skupinama, popularan, jednostavan i jeftin, zasad se nije pokazao kao inspiracija hrvatskim PR-ovcima. Većina PR agencija i dalje se kreće u okvirima klasične PR djelatnosti, kao da nemaju dovoljno volje ili znanja da uvjere svoje klijente kako bi bilo dobro preuzeti inicijativu, otvoriti se prema javnostima i korisnicima, biti inovativan i transparentan.

Naši PR-ovci prepustili su Facebook i druge društvene mreže nadolazećim generacijama mladih community managera (koji odrađuju posao na za dvije do tri tisuće kuna mjesečno) te markentigašima (koji na Facebook uglavnom copy/pasteaju svoje postojeće reklamne kampanje).

Dva odvojena svijeta

Zanimljiv tekst američke blogerice Stephanie Schwab (na kojega sam naletio na Twitteru preko ekipe iz Jasnoiglasno) pomogao mi je da osvijestim ovu dilemu koja čitavo vrijeme visi u zraku. Trebaju li se PR-ovci uopće opterećivati društvenim mrežama ili je bolje da to prepuste mladim entuzijastima, kao što smo nekada prepuštali popravak računala mladom rođaku ili susjedu koji je išao u Teslu ili na ETF, uz riječi… ma kuži se mali u kompjutore…

Schwab doduše po mom mišljenju malo pretjeruje u razdvajanju PR-a i društvenih medija no njene su ideje otrežnjavajuće. Ona naime smatra da je riječ o dvama manje-više potpuno odvojenim poljima no ja bih rekao da se 1.0 i 2.0 trebaju ipak više ispreplesti. Više nije bitno samo biti online ili offline. Važno je biti inline, kombinirati i integrirati sve medije koji su na raspolaganju, bez obzira na sufiks u imenu.

Krešo 2.0 i Dario 2.0

Dakako, postoje izuzeci koji potvrđuju pravilo odvojenosti PR-a 1.0 i PR-a 2.0. Oni koji su se okušali u klasičnom PR-u no koji istovremeno pokazuju da suštinski razumiju funkcioniranje društvenih mreža. Takve u Hrvatskoj možemo nabrojati prstima jedne ruke.

Krešimir Macan: etabliran kao jedan od najvećih stručnjaka za krizni menadžment u nas, iza sebe ima zavidnu PR karijeru no vrlo je aktivan i utjecajan na Facebooku te je pokrenuo zanimljiv i aktualan korporativni stručni blog.

Dario Sušanj: on dolazi iz svijeta medija gdje se potvrdio nebrojeno puta, u posljednje vrijeme radi u klasičnom PR-u no ujedno je vrlo aktivan i utjecajan na Twitteru i vodi sjajan blog.

To su primjeri koji po meni imaju najveću težinu kada se radi o spajanju 1.0 i 2.0 svjetova. Ima još primjera, naravno, a još više će ih doći tokom slijedećih godina.

PR ≠ društvene mreže (zasad)

PR-ovci ili komunikatori posljednjih su se godina uspjeli izboriti za prepoznavanje svoje struke u hrvatskoj javnosti. No imaju oni (mi?) dovoljno svojih problema. Prvenstveno zbog razjedinjenosti unutar vlastitih redova ali i svakodnevnih pojedinačnih primjera loše kvalitete usluga zbog čega možda još nisu (nismo?) postigli željenu društvenu reputaciju. Osim toga, velik dio PR-ovaca je u konstantnom sukobu s predstavnicima medija s kojima bi trebali usko surađivati. Možda je zbog toga bolje da su 2.0 kanale preuzeli oni mlađi, doduše bez konkretnog PR iskustva (i obrazovanja), no koji zato imaju priliku iznova postaviti stvari.

Taj nedostatak iskustva mlađoj generaciji (community managerima) sve više će postajati veliki problem jer bez toga ne mogu raditi niti ono što bi trebali raditi na Facebooku i drugim društvenim mrežama.

Što danas imamo? PR agencije koje ne znaju mnogo o 2.0 medijima i, s druge strane, nove 2.0 poduzetnike koji su ušli u svijet Facebooka bez velikog medijskog i PR iskustva. Začarani krug.

Ipak, u prednosti su oni mlađi jer će lakše savladati klasična PR znanja od onih starijih koji bi trebali preokrenuti svoj svijet kako bi ušli u 2.0 svjetonazor.

( … što podrazumijevam pod PR 1.0 i PR 2.0 )

PR 1.0 je klasični komunikacijski menadžment koji se kreće samo u jednom smjeru, ex cathedra, putem monologa komunicira s javnostima i ne zanima ga previše što misle gledatelji, čitatelji, korisnici… Novac dolazi i bez toga.

PR 2.0 su odnosi s javnostima koji koriste mogućnosti interakcije na društvenim mrežama. Komunikacija je višesmjerna, agilna, transparentna i inovativna. Novac će u budućnosti dolaziti samo od toga.

Inline PR objedinjuje 1.0 i 2.0 te koristi sve dostupne komunikacijske kanale, ovisno o potrebama i o situaciji.

Tko su prave zvijezde hrvatskog Facebook prostora?

2010-12-03T12:39:00.000+01:00

Hrvatski prvak u Facebooku je tinejdžerski mjesečnik OK!, a Top 5 ljestvicu zaokružuju HTZ, posao.hr, J. Rozga i Bonbon. Gubitnici dolaze iz redova tech, automobilske i financijske industrije.

Neka vas ne zavaraju statistike; broj fanova na Facebook stranici ne znači mnogo. Ono što se zbilja računa jest kvaliteta i količina interakcije. Stotinu stvarnih fanova vrednije je od 200.000 slučajnih namjernika (provjereno na vlastitoj koži).

Trošite li vrijeme i energiju na pridobivanje čim većeg broja fanova na Facebook stranici, razmislite o promjeni strategije. Kada uspijete prikupiti broj fanova koji će vam jamčiti kvalitetnu interakciju, bio on 100, 1.000 ili 100.000, usredotočite se kvalitetu poruka koje se izmjenjuju među vama.

Grafikon prikazuje neprirodan porast jedne hrvatske FB fan stranice; broj korisnika iznosi gotovo 30.000, no njen FIR indeks iznosi nula. Kakva korist od toga? (c) www.drustvenimediji.com

Web site http://www.drustvenimediji.com/ pokrenuo je ovih dana pravu stvar: objavio je top ljestvicu fan stranica u hrvatskom Facebook prostoru, složenu prema kriteriju kojega su nazvali FIR (Facebook Interaction Reach). Riječ je o novome indeksu kvalitete Facebook fan stranica koji se obračunava temeljem „jačine prodora objava i općenito interakcije fanova sa stranicom“.

Neću tvrditi da je ovo definitivna ljestvica svih hrvatskih Facebook fan stranica jer sam primijetio da neke nedostaju. Naime indeks se temelji na prijavama samih vlasnika tih stranica pa je moguće da se nisu još svi javili. Osim toga, u ovome trenutku nemam uvid u to koje parametre i na koji način koriste. No činjenica je da se sve najvažnije fan stranice nalaze u ovome indeksu, pa ga možemo uzeti kao polaznu točku za procjenu kako vlastitog djelovanja tako i onoga što čini konkurencija.

Rupe u tehnološkoj, financijskoj i auto industriji

Već površan pogled na FIR indeks otkriva da su medijska i prehrambena industrija najbolje iskoristile mogućnosti Facebooka. Mediji su se oslonili na svoju već postojeću društvenu snagu i iskoristili Facebook, ali i Twitter, kao proširenje svojih aktivnosti, što im, razumljivo, donosi još veću popularnost. Prehrambena industrija se pak ugledala na inovaciju Krašovog „Životinjskog“ carstva i prepoznala mogućnost relativno malog ulaganja s velikim povratom.

Na ljestvici se prilično dobro drži i turistički sektor no on tek treba iskoristiti svoje potencijale na Facebooku, a zasada je daleko od toga. Slično je i sa sektorima maloprodaje i telekoma.

Na Facebooku su se nametnule i javne osobe različitih profila, ali uglavnom iz svijeta zabave. Političari su pak uglavnom zavrijedili nula bodova jer nakon završetka predsjedničkih izbora potpuno ignoriraju društvene mreže (pogotovu predsjednik Josipović jer uopće ne komunicira na svom kanalu niti ga po svemu sudeći itko administrira), no izuzetak su primjerice Vesna Pusić i Miroslav Tuđman koji, s oprečnih strana političkog spektra, prilično dobro koriste Facebook.

No još uvijek zjape velike rupe u sektorima tehnološke, financijske i auto industrije. Zanimljivo je vidjeti kako vodeći brandovi IT sektora i auto industrije ignoriraju 1,25 milijuna hrvatskih korisnika Facebooka ili pak u amaterskom štihu koriste Facebook, ali i druge društvene mreže. No i to će se promijeniti tokom 2011.

A sada… Facebook zvijezde!

FIR indeks sam razlomio na nekoliko industrijskih i(li) tematskih sektora (umetnuo sam po 10 najboljih) kako bismo stekli bolji uvid u trenutno stanje konkurencije, a to je ono što nas najviše zanima. U nekim sektorima, primjerice medijskome, vlada vrlo velika gužva, no neki su još uvijek prazni. Pogledajte…

(obzirom da je na Blogspotu kreiranje tablica vrlo loše riješeno, ispod se nalazi link na PDF dokument koji bolje prikazuje podatke)

s e k t o r	# sektor	# gen. ljestvica	FB stranica	FIR (Facebook Interaction Reach)*	Broj fanova (Facebook)
m e d i j i	1	1	OK je OK!	1116,4	256077
	2	4	Jutarnji	200,184	149984
	3	10	24 sata	180,4	304017
	4	13	Sportske novosti	133,448	56523
	5	16	Istra News	122,043	22352
	6	22	Znanost.com	93,846	82235
	7	23	Cosmopolitan Croatia	92	33988
	8	25	DNEVNIK.hr	83,808	98862
	9	28	Antena Zagreb	82,357	34874
	10	35	Auto klub	58,667	33666

t u r i z a m	1	2	Croatia	432,556	196489
	2	57	STA Zagreb - Student Travel Agency	35,857	11477
	3	84	Collegium Putovanja	23,4	37551
	4	96	Croatia Airlines	19,667	3406
	5	126	Vila Kruna & Palma Apartments	12	2125
	6	147	Generalturist.com	9,4	11043
	7	154	Rafting	8,727	1721
	8	245	Adriatic.hr	2	2985
	9	252	AVIOKARTE.HR	1,6	2024
	10	272	Kompas.hr	1	1093

o s o b e	1	3	Jelena Rozga	236	47862
	2	5	Nik Titanik	199,381	52939
	3	8	Gonzo putopis uživo!	188,176	24644
	4	12	Iva Herceg	138	6781
	5	19	Ivana Banfić I Bee	100,095	9811
	6	20	Severina Vučković	97,6	136524
	7	24	Vesna Pusić	90	3350
	8	112	Marinshe	15	3269
	9	125	Andrea Knapić	12	228
	10	148	Doris Dragović	9,2	2102

p r e h . i n d .	1	6	Jana	199	37752
	2	15	Purina	124,667	8901
	3	17	Ledo	116	69815
	4	26	ABC sir	83	14647
	5	30	Ožujsko pivo	72,5	52366
	6	38	Lino	54,2	30816
	7	46	Baileys Croatia	47,778	2103
	8	50	Cedevita GO!	44	55418
	9	51	Somersby	43,5	13398
	10	63	Karlo	31,857	17594

t e l e k o m	1	7	Bonbon	192	13922
	2	11	Nije Darinka, Ante je!	168	135795
	3	32	Tele 2	71,455	40403
	4	55	Iskon	37,5	1878
	5	72	Vipnet	28,667	3483
	6	132	MAXtv	11,246	25477
	7	140	HT	10,345	3088
	8	152	B.net	8,844	5799
	9	158	Amis Telekom	8,211	1737
	10

u s l u g e	1	9	posao.hr	186	34860
	2	27	Njuškalo	82,75	43297
	3	34	Fototeka	59	9790
	4	47	MojPosao	47,25	26689
	5	102	Volim novac	17,167	10229
	6	107	Kolektiva	15,857	11967
	7	121	KupiMe.hr	12,833	48773
	8	130	PonudaDana	11,385	15031
	9	233	hostesa.org	2,5	544
	10	234	Oglasnik	2,385	1655

z a b a v a	1	18	Papaya club @ Zrce beach	107,333	76642
	2	21	Cinestar Multiplexi	95,8	66851
	3	29	PokerStars Hrvatska	72,667	4279
	4	44	Hartera	51	8254
	5	83	TOPSTARS	23,8	4674
	6	101	Aurora Club Croatia	18	17525
	7	103	Movieplex	17	2646
	8	133	Portal KAMO.hr	11,211	3747
	9	134	SIRUP	11,176	8559
	10	135	Tulumarka	11	9987

t r g o v i n a	1	31	KOZMO	72,222	17777
	2	33	Konzum	71	55394
	3	59	Turbo Limač	34,1	17776
	4	61	Tisak	32,5	23538
	5	74	iStyle Hrvatska	28	3998
	6	77	WESTGATE Shopping City	25,556	24555
	7	86	Emmezeta	22,458	3085
	8	90	City Center one Zagreb	21,667	3615
	9	100	Links Team	18	17525
	10	104	HOCU TO	17	2646

t e c h	1	45	Epson Hrvatska	49,2	2625
	2	54	Nokia Hrvatska	39,6	11419
	3	80	Sony Ericsson Croatia	24,333	12337
	4	99	Toshiba Hrvatska	18,5	2950
	5	269	I Am a Star	1	2135
	6	276	Perpetuum Mobile	1	527
	7	351	AVALON web hosting	0	561
	8	545	HP Hrvatska	0	27497
	9
	10

a u t o i n d .	1	49	Audi Hrvatska	44,5	7792
	2	93	KIA MOTORS Hrvatska	21	4578
	3	106	Volkswagen Hrvatska	16,286	5282
	4	120	SEAT Hrvatska	12,833	2963
	5	144	Toyota Hrvatska	10	1113
	6	194	Nissan Hrvatska	46	6737
	7
	8
	9
	10

f i n a n c . i n d .	1	65	VeBe za TEBE	30,8	2206
	2	70	Splitska banka	29	3832
	3	87	Vrijeme darivanja	22,25	2239
	4	264	Erste banka	1,222	1991
	5	296	Hypo teens klub	0,48
	6
	7
	8
	9
	10

o s t a l o	1	14	Korak u život	132,406	43411
	2	37	Pinkeye's Twisted Jewelry :)	56,6	3391
	3	39	Volim kuhati	53,75	14153
	4	42	Igre.hr	52,478	134859
	5	43	Moj otok Vis	52,429	6128
	6	48	Torbe i cipele	46,6	59586
	7	53	Pampers Hrvatska	39,6	7340
	8	60	Kupujmo hrvatsko	32,625	3544
	9	62	Učilica	32	14246
	10	71	UNICEF Hrvatska	28,75	12490

© Robert Gelo rgelo.blogspot.com; © DrustveniMediji.com; 12/2010

*FIR (Facebook Interaction Reach) predstavlja uvid u kvalitetu interakcije na Facebook stranici. Broji jačinu prodora objava i općenito interakcije fanova sa stranicom.

... i na kraju slobodno preuzmite PDF dokument s kvalitativnom analizom hrvatskih Facebook fan stranica, dostupan na mom LinkedIN profilu...

Jeste li spremni za vrijeme nakon Facebooka?

2010-11-26T13:23:00.000+01:00

- Pred nama je „Post Facebook“ era; najpopularnija društvena mreža doživjet će sudbinu Digitrona

- Sve je više glasova protiv „balkanizacije interneta“ koju provode Facebook, veliki telekomi i primjerice Apple, koja nam umjesto WWW-a nudi izolirane otoke te ograničava slobodu informiranja

Facebook je danas najpopularnija društvena mreža no jeste li se ikada zapitali koji je njegov rok trajanja? Popularnost Facebooka je neupitna jer danas ta društvena mreža u svijetu ima gotovo 600 milijuna korisnika, a u Hrvatskoj taj se broj popeo na više od 1,25 milijuna (što predstavlja gotovo trećinu stanovništva), no sve više na svjetlo dana izlaze brojni problemi zbog privatnosti podataka, spama i sličnih nepoželjnih efekata.

Možda ovakva tvrdnja sada zvuči heretički, no sasvim je sigurno da će Facebook relativno brzo doživjeti svoj zenit, možda će uspjeti doseći milijardu korisnika, no prije ili kasnije i on će krenuti silaznom putanjom, kao i drugi web servisi prije njega.

Sjetite se MySpacea koji je prije nekoliko godina bio vodeća globalna društvena mreža, a danas se pokušava spasiti „šlepanjem“ uz Facebook. Tko jamči da se ukus korisnika neće promijeniti ili da Facebook neće napraviti niz katastrofalnih pogrešaka koje će navesti ljude da potraže alternativu? Nitko nam to ne jamči.

Nije ovo prizivanje zle kobi već podsjećanje na jednostavne zakone evolucije (ili džungle, ako hoćete…). A i kvantna fizika kaže da sve stvari teže raspadanju. Medijskim profesionalcima treba biti savršeno svejedno razvijaju li svoje kanale na Facebooku ili možda na alternativnoj Diaspori, ili pak na regionalnim društvenim mrežama, kao što im je svejedno pripremaju li materijale za tisak, radio ili TV. Profesionalac treba imati odgovore na sva pitanja (no dobro, barem na 95 posto njih).

Facebook i Apple potkopavaju temelje World Wide Weba

Možda će vas na razmišljanje potaknuti ljudi poput Tima Bernersa Leeja, čovjeka koji je prije dvadeset godina postavio temelje svjetske mreže. Izradio je nacrt za World Wide Web ili WWW na kojem se uostalom i temelje fenomeni poput Facebooka. WWW je sučelje koje omogućava svim korisnicima spajanje sa sadržajima na Internetu i bez njega ne bi bila moguća revolucija informacija kakvu danas gledamo.

Berners Lee s pravom kritizira izolacionističku politiku Facebooka i Applea koji svoje korisnike drže u torovima omeđenima lozinkama i aplikacijama te njihovi podaci nisu vidljivi ostatku WWW-a, primjerice tražilicama poput Googlea. Koliko god Google slovio kao „evil company“, on barem i dalje radi na principima otvorenosti Interneta.

Facebook pak narušava načela WWW-a i gradi izoliranu privatnu mrežu te vlastitim korisnicima daje podatke na kapaljku.

Facebook = Digitron

Facebook je danas u velikoj mjeri obilježen paradoksom sinonima. Ovdje u Hrvatskoj, volimo govoriti o Facebooku, a rijetko spominjemo društvene mreže. Slično je bilo i s Digitronom koji je bio (i još uvijek je) sinonim za džepni kalkulator. Digitron je nestao, džepni kalkulatori i dalje postoje.

Svrha ovoga posta nije proročanstvo propasti Facebooka, dapače, ta društvena mreža predstavlja sjajan medij kojega pametni mogu jako dobro iskoristiti i na kojemu se mnogo toga može napraviti uz relativno mala ulaganja. Ipak, pogrešno je Facebook poistovjećivati s fenomenom društvenih mreža jer na taj način nećemo doći do svih prednosti koje nam donose novi mediji. Facebook je samo jedna stepenica u evoluciji komunikacije, na koju mi u Hrvatskoj tek stajemo. No morat ćemo je kad-tad prekoračiti kako bismo stali na slijedeću stepenicu.

U međuvremenu, ja ću i dalje s veseljem nastaviti koristiti sve blagodati Facebooka i paziti na privatnost podataka.

Facebook i Twitter za početnike (nije prevara)

2010-11-17T10:17:00.001+01:00

Internet je pun stručnih tekstova i komentara o Facebooku i Twitteru, no većina tvrtki i organizacija nije se aktivno uključila u društvene mreže i zbunjuje ih ogromna količina informacija. Mnogima je potrebna kratka i jasna informacija o društvenim mrežama; instant edukacija ako hoćete.

Oni koji žele brzo i učinkovito proučiti osnovne karakteristike Facebooka i Twittera mogu doći do kvalitetnih i besplatnih sadržaja poput e-learning alata kojega nudi neprofitna organizacija Idealware [link na prezentaciju nalazi se na kraju ovoga teksta].

Interaktivna prezentacija daje pregled karakteristika društvenih mreža Facebook i Twitter te kratke preporuke o tome za što je najbolje koristiti jedan i drugi kanal. Također, što je vrlo važno, govori se o tome da, ako nemate vremena ili ako Vaša publika nije prisutna na Facebooku i(li) Twitteru, radije ne ulazite u izazov vođenja društvenih kanala.

Osim toga, ovaj e-learning alat nudi simulaciju rada na Facebooku i Twitteru, bez potrebe za prijavljivanjem na te mreže, što je sigurno praktično za one koji ne žele davati svoje podatke samo da bi isprobali kako to radi.

Prezentacija je u nekim detaljima ipak površna, primjerice u njoj tvrde kako je za upravljanje jednim Facebook kanalom dovoljno dva do četiri radna sata u tjednu, a za Twitter su dovoljna svega dva radna sata. No u stvarnosti te su brojke u najmanju ruku dvostruko veće te preporučam poseban oprez kod planiranja potrebnog broja radnih sati.

No u svakom slučaju prezentacija je dostupna na slijedećem linku, pa pogledajte: http://seminars.idealware.org/eLearning/facebookvstwitter/player.html

Idealware je aktivan na društvenim mrežama, ispod su linkovi na njihove kanale:

¦¦¦ ¦ Facebook ¦ Twitter ¦ ¦¦¦

Moć usmene predaje širi se društvenim mrežama

2010-10-21T12:12:00.000+02:00

Jeste li prepoznali „influencere“ među hrvatskim korisnicima Facebooka i Twittera? Ako želite biti uspješni na društvenim mrežama morat ćete ih pronaći i „prodati im priču“

Jučer sam sudjelovao na webinaru kojega je održao Ted Wright, osnivač i direktor agencije Fizz, specijalizirane za marketing putem usmene predaje (word of mouth – WOM). Bilo je zanimljivo čuti kako u Americi agencije poput Fizza koriste takozvane „influencere“ koji utječu na svoje prijatelje i poznanike pri odluci o kupnji pojedinih proizvoda. WOM još nije zanimljiv za nas u istočnoj Europi, gdje još uvijek prevladavaju klasični načini oglašavanja, no ova će tehnika sigurno postati aktualna u godinama koje dolaze. Za nas koji pratimo web 2.0 medije iz aspekta odnosa s javnostima i medija WOM je posebno zanimljiv jer se može vrlo lako primijeniti i ovdje u Hrvatskoj, među brojim korisnicima Facebooka, mjesta na kojemu se odnosi s javnostima i marketing isprepliću na svakome koraku.

Jedan od glavnih razloga zbog čega WOM sve više dolazi do izražaja u sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Australiji jest ogromna količina informacija u klasičnim oglašivačkim kanalima. Wright govori o procjenama prema kojima je prosječan stanovnik SAD-a svakoga dana bombardiran reklamama koje od njega zahtijevaju 18,5 sati razmišljanja o tom sadržaju. Ljudi zbog toga naprosto ignoriraju reklame.

Ljudi ne vjeruju reklamama

Povrh toga, tri četvrtine ispitanika u SAD-u ionako ne vjeruje u to što čuje ili vidi u tim reklamama (Yankelovich, 2010.). Istovremeno, dvije trećine ljudi u SAD-u vjeruje drugima koji su „poput njih“ te će temeljem tog povjerenja donijeti odluku o kupnji (Edelman Trust Barometer, 2006.). U Europi nešto više od polovice ispitanika razmišlja na isti način.

Čak petina ispitanika u SAD donosi odluku o kupnji isključivo temeljem preporuke (Millward Brown, WOM Influence Study, 2009).

Wrightova taktika je jednostavna: jedan od deset ljudi u SAD spada u kategoriju „influencera“ koji će utjecati na odluke o kupnji proizvoda ako im se svidi „priča“ koju im ponudite. On procjenjuje da jedan „influencer“ u razdoblju od godinu dana može pronijeti dobar glas o tržnoj marki do čak milijun drugih ljudi. Svoje procjene on potkrepljuje studijama slučaja s konkretnim primjerima projekata koje je odradio za klijente u SAD.

„Influenceri“ ne traže novac za to što rade, njima je dovoljno da budu na izvoru informacija jer i sami žele biti prvi koji će isprobati određen proizvod da bi kasnije o tome mogli govoriti. Tri su stupa na kojima počiva dobra „priča“ koju će prihvatiti „influencer“; ona naime mora biti:

1. Zanimljiva

2. Relevantna

3. Autentična

Iskoristite moć Faceboka

Najveći dio WOM-a u SAD-u prolazi kroz klasične komunikacijske kanale: 71 posto izravnim razgovorom, a 21 posto preko telefona. No kako ankete pokazuju da velika većina ljudi (u SAD-u, ali i u Hrvatskoj, Europi, razvijenom svijetu) boravi na Facebooku prirodno je očekivati da će se WOM vrlo brzo proširiti i na društvene mreže.

Onaj tko želi biti uspješan na Facebooku mora biti spreman primijeniti makar dio WOM tehnika na internetu. „Influenceri“ su se već profilirali i u Hrvatskoj, treba samo pažljivo pratiti Facebook i (pogotovu) Twitter i jednostavno ćete ih prepoznati. Kada ih prepoznate, na vama je da na pozitivan način iskoristite isprobane WOM tehnike koje mogu biti na korist svim sudionicima komunikacije.

Ne zaboravite, proći će samo zanimljive, relevantne i autentične priče.

Info: http://www.fizzcorp.com

Webinar je organizirala tvrtka Vocus koja nudi profesionalna online rješenja za agencije za odnose s javnostima. Info: http://www.vocus.com

OK, odradili smo nagradnjače na Facebooku. I što sad?

2010-10-13T11:30:00.000+02:00

Hrvatske tvrtke pojavile su se na Facebooku u velikom broju no zapele su na pola drugoga koraka i najkreativnije što tamo mogu provesti jesu nagradni natječaji. Čini se da ćemo na slijedeći korak, a to je povrat ulaganja, morati još pričekati jer on zahtjeva strateško planiranje kojega zasad ne vidimo na društvenim mrežama

Hrvatske tvrtke već su dobro zakoračile u drugi korak na društvenim mrežama, no problem je što je mnogo njih to učinilo bez da su poduzele prvi korak. Naime postavljanje Web 2.0 strategije te operativnih planova koji pokrivaju određene dijelove ispunjenja te strategije, prvi je korak u koji sasvim sigurno nije iskoračila većina hrvatskih tvrtki koje se služe društvenim mrežama. Ne govorim to temeljem detaljne analize ili opsežnog intelligencea već temeljem praćenja velikog broja profila na Facebooku i Twitteru koji već na prvi pogled naznačuju stanje svijesti svojih vlasnika. Nažalost dosta njih nije niti razbistrilo razliku između grupa i stranica na Facebooku.

Prehrambena industrija, medijske kuće, banke, telekom operatori, distributeri IT proizvoda i potrošačke elektronike… „Svi“ su danas već na Facebooku, svatko zbog određenog interesa, a takav uzlazni trend postao je očit negdje krajem 2009. godine.

Različite kompanije bilježe i različite rezultate na Facebooku, a njihovi uspjesi velikim dijelom ovise i o tome u kojem se industrijskom segmentu nalaze i kome se zapravo obraćaju. Odlično su se snašle medijske kuće koje Facebook, a i Twitter, koriste kao prirodni produžetak osnovne djelatnosti, informiranja javnosti putem masovnih medija. Drugim industrijama već je malo teže jer moraju biti inovativne žele li iskoristiti društvene mreže u punoj mjeri.

A gdje je tu lova?

No bez obzira na za naše prilike zavidne rezultate primjerice Jutarnjeg lista, OK! Magazina i Tportala, čini se da smo svi zapeli na tom prvom (drugom) koraku. Prikupili smo podosta fanova, lajkera i prijatelja, počeli smo im slati obavijesti o našim klijentima preko Facebooka i Twittera, podijelili smo im goodiese na nagradnim natječajima.

Upravo ovo posljednje doživjelo je pravi boom u posljednje vrijeme. Facebook je prepun nagradnih natječaja u kojima tvrtke dijele darove, od kino karata do gadgeta ili probnih vožnji u najnovijim modelima automobila. I to je sasvim u redu. No problem je u tome što bi „nagradnjače“ trebale biti tek usputni dio aktivnosti na društvenim mrežama a ne glavni oslonac naših odnosa s umreženim javnostima kao što je to sada slučaj.

OK, nagrade smo podijelili no što smo time dobili?

Što je sa slijedećim (trećim) korakom? On bi trebao uključiti mjerenje (mjerljivih i nemjerljivih) rezultata (npr. ROI ili povrat ulaganja) te postavljanje daljnjih strateških koraka na temelju tih mjerenja. Vjerujem da se na prste jedne ruke mogu izbrojati hrvatske kompanije koje na taj način promatraju svoj angažman na društvenim mrežama.

No sigurno je da ćemo tokom 2011. vidjeti novu fazu razvoja društvene komponente hrvatskih kompanija.

Lovci na „nagradnjače“

Možda pomalo bizarno, ali Facebook nam je donio sasvim novu ciljanu skupinu koja je izrasla upravo iz te poplave nagradnih natječaja. Ima ih na tisuće i umreženi su isključivo zbog toga da povećaju vlastite šanse na Facebook „nagradnjačama“.

Želite li provjeriti kakve „nagradnjače“ sprema konkurencija, ali i ostali, odsurfajte na…

http://www.facebook.com/profile.php?id=679488394&ref=pymk#!/nagrade

ili

http://www.facebook.com/pages/Nagradne-igre-na-Facebooku/115949345092171?ref=ts&v=app_4949752878

Strategija

No prije nego što se uhvatite u koštac s korisnicima Facebooka i Twittera postavite Web 2.0 strategiju koja uključuje ostvarenje određenih ciljeva. To će vam biti jedino pravo mjerilo uspjeha na društvenim mrežama.

Ciljevi

Kao što ništa u životu ne činite bez određenog cilja, temeljem vaših potreba i motivacija, tako i na društvenim mrežama prvi korak treba uslijediti tek nakon što precizno odredite ciljeve i rokove njihova ispunjenja.

Mogući ciljevi koje možete zadati sebi ili klijentu prije nego što se otisnete na Facebook, Twitter i druge kanale:

- Numeričke vrijednosti: određeni broj fanova do tog i tog datuma, stopa rasta, ukupna količina interakcija itd.

- Nemjerljive vrijednosti: povećanje reputacije tvrtke, vrijednosti branda itd.

- Unapređenje komunikacije unutar određenih niša: dobar primjer su odnosi s medijima, npr. Twitter je odličan alat za komunikaciju s malim ali utjecajnim skupinama kao što su novinari, stručnjaci ili early adopteri

Tek nakon ovoga zapravo ste spremni učiniti prvu stvar u realizaciji tog prvog koraka, a to je otvaranje profila na društvenim mrežama.

Poučak Splitske banke: igranje s društvenim mrežama je opasno

2010-09-30T16:40:00.000+02:00

Pisanje social media policyja nije ništa neobično, dapače to se i očekuje od tvrtke koja brine o svojoj reputaciji i prati najnovije trendove na tržištu. No Splitska banka zbog krive je taktike doživjela znatan udarac na svoju reputaciju

U pravilu ne volim prozivati tvrtke i javno komentirati nečije neuspjehe i promašaje no „slučaj Splitske banke“ indikativan je pokazatelj zakonitosti društvenih mreža i vjerojatno će poslužiti kao presedan i ključna točka preokreta u poslovanju hrvatskih tvrtki na društvenim mrežama. Zbog toga je slučaj zanimljiv svima koji prate masovne medije, pogotovu Web 2.0 medije.

Podijelivši pravila ponašanja na Facebooku (ili social media policy) svojim djelatnicima, Uprava Splitske banke nije učinila ništa neobično. Dapače, takav se potez i očekuje od svake velike korporacije koja brine o svojoj reputaciji i prati najnovije trendove na tržištu. No upitan je način na koji su to učinili. Naime koliko se može iščitati iz javnih medija, netko je djelatnicima bez najave i pripreme podijelio dokument u kojemu piše što sve ne smiju ili ne smiju raditi na Facebooku.

Krivi potez (nekoga iz) Uprave

Tamo navodno piše da se primjerice smiju komentirati i hvaliti postovi poslodavca no zabranjeno je komentirati postove ili odgovore korisnika Facebooka. Takvo što nešto djelatnici prirodno smatraju napadom na njihove slobode. Ako je to učinjeno bez pripreme i objašnjenja (vjerojatno je zakazala interna komunikacija) bilo je za očekivati da će krenuti „forvarduše“ koje prije ili kasnije moraju završiti u medijima.

Za ovakav gaf nisu krivi niti djelatnici na šalterima banke, a možda niti PR/marketinški savjetnici koji su sastavili i podijelili tekst policyja. Vjerujem da su krivi rukovoditelji ili Uprava banke koja ulazi u ovakve pothvate bez strateške pripreme, drugim riječima uopće „ne doživljava“ društvene mreže kao ozbiljan medij sa svojim zakonitostima. Trebali su učiniti upravo obratno: umjesto listom zabraniti svaku inicijativu trebali su zadužiti svoje PR stručnjake i managere da osmisle kreativan nastup na društvenim mrežama te da pronađu „zvijezde“ u vlastitim redovima koje će, uz savjet, izravno komunicirati s korisnicima.

Osobno ne bih imao ništa protiv komunikacije sa svojim bankovnim i poreznim referentima preko Facebooka i Twittera. Zašto banke i porezna uprava ne bi imali svoje help deskove na društvenim mrežama na kojima bismo mogli potražiti savjete i upute? Takav potez sigurno ne bi naštetio tim institucijama, naprotiv, uz malo ulaganje dobili bi ogroman povrat u vidu reputacije i eksponiranosti u medijima… A to bi im dobro došlo jer banke danas nisu osobito popularne u javnosti.

Interne komunikacije

Ili su u Splitskoj banci naprosto mogli ljudski popričati s djelatnicima i podijeliti im „zdravorazumske“ savjete poput ovih…

http://www.pcworld.com/article/206359/6_facebook_twitter_mistakes_that_can_get_you_fired.html?tk=nl_dnx_h_crawl

… te potom objaviti koncizan social media policy sa sankcijama za najteže povrede poslovne tajne i ugleda tvrtke. Ne bi im na tome nitko zamjerio i pokazali bi se kao zrela tvrtka koja brine o svojim djelatnicima te posluje transparentno.

Ovako, naštetili su sami sebi iz puke ignorancije. Poučak je to za sve tvrtke koje nastupaju na društvenim medijima i prihvaćaju sve moguće posljedice.

Nemojmo misliti da je u svijetu mnogo bolje. Istraživanja pokazuju da vodeći ljudi svjetskih kompanija u pravilu ne smatraju da je potrebno angažirati se na društvenim mrežama, uz istaknute iznimke poput Michaela Della. Uglavnom oni taj posao prepuštaju pomoćnicima i savjetnicima te gube mogućnosti koje im pružaju novi mediji.

P. S. Nema nikakve sumnje da u Societe Generale itekako dobro znaju što su to društveni mediji i zbog čega je važna transparentnost. Treba samo adekvatno primijeniti sva ta znanja.

Dnevne novine i šibanje mrtvoga konja

2010-07-27T16:03:00.000+02:00

Pokušaj The Timesa da naplati online sadržaj nedvojbeno je propao, čitatelji očekuju da će online novine biti besplatne, a troškove će namirivati preko oglašavanja. U Hrvatskoj dnevni tisak je u vakuumu jer se od prodaje i oglasa ne mogu izvući iz debeloga minusa, pokušaja naplate online sadržaja dosad nije bilo, a po svemu sudeći neće ih niti biti u dogledno vrijeme

Situacija u kojoj se danas nalaze tiskani mediji, kako u Europi i sjevernoj Americi tako i u Hrvatskoj, podsjeća na poznatu englesku izreku o šibanju mrtvoga konja – „Flogging a dead horse“. Danas je svim djelatnicima koji rade u tisku jasno da njihova egzistencija ovisi o „zvijeri“ koja polako ali sigurno odumire.

Ova situacija sasvim sigurno ne pada lako niti onima u marketingu i u odnosima s javnostima. Oglašavanje i PR dosad su jako dobro živjeli od tiskanih medija a sada je jasno da će se morati pojaviti novi model održivoga poslovanja. Kakav će taj model biti još nitko ne zna točno.

Hrvatski dnevnici u debelom minusu

Ovakvi globalni trendovi surovo se odražavaju i na hrvatskom tržištu. Kako danas izvještava Tportal, najpopularnije dnevne tiskane novine nalaze se u trendu pada poslovanja, drugim riječima svi su u minusu jer više troše no što zarađuju. Jedini izuzetak je list 24 sata koji je u prošloj kalendarskoj godini ostvario vrlo pristojnu dobit, od prodaje novina ostvario je 52 posto prihoda, a druga polovica prihoda došla je uglavnom od oglašavanja.

Tportal navodi da je… „Dnevni list 24 sata, koji je kao i Večernjak u vlasništvu austrijske Styrije, u 2009. godini ostvario… dobit od 50,4 milijuna kuna, što je desetak milijuna kuna više u odnosu na godinu ranije. Porasli su i poslovni prihodi, i to na 271,5 milijuna kuna. Prihodi od same prodaje novina iznosili su 141,2 milijuna kuna i gotovo su nepromijenjeni u odnosu na 2008. godinu iako je prosječna dnevna prodana naklada u 2009. godini zabilježila pad od 10 posto. Za isti rezultat bilo je dovoljno 163.000 primjeraka dnevno, zahvaljujući povećanju prodajne cijene s tri na četiri kune“.

Suprotna je situacija u Jutarnjem, Večernjem, Slobodnoj Dalmaciji i Novom listu. Tri potonja su u 2009. godini ostvarili milijunske gubitke, dok se gubici Jutarnjeg procjenjuju na red veličine u stotinama tisuća kuna.

Ovakvo stanje je još alarmantnije znamo li da su dnevne novine u nas, počevši od 2008. godine, konsolidirale i restrukturirale svoje poslovanje što je nažalost urodilo otpuštanjima i općim smanjenjem primanja novinara, urednika i drugih profesionalaca koji rade u redakcijama.

Čitatelji očekuju besplatan sadržaj

Tiskani mediji u svijetu nakratko su se ponadali da će uspjeti naplaćivati sadržaj na Internetu no problem jer u tome da korisnici već odavno doživljavaju web kao ogroman bazen besplatnih informacija i nisu voljni tek tako ostavljati novac novinskim nakladnicima. Ovih su dana brojni mediji pisali o ogromnom padu online čitateljstva dnevnika The Times. Naime nakon uvođenja paywalla ili plaćanja za čitanje članaka na web odredištu koje se dogodilo u veljači, The Times je izgubio gotovo 90 posto svog online čitateljstva. Čini se da je najbolji odgovor izdavača u ovome trenutku povećanje napora u smjeru online oglašavanja, a s tom tvrdnjom slaže se, prema ovome istraživanju, čak 93 posto čitatelja dok njih 92 posto očekuje da će online verzije novina i dalje biti besplatne.

Teško je reći na koji će način najveće dnevne novine u Hrvatskoj odgovoriti na trenutne izazove no po svemu sudeći najvjerojatniji scenarij spašavanja jest stvarno okretanje digitalnim medijima i to ne samo prema webu već i prema platformama poput smartfona ili e-čitača koje su možda dovoljno privlačne korisnicima da bi oni tamo plaćali konzumiranje sadržaja.

„Nemam Fejsbuk profil niti ću ga ikada otvoriti“. Wrong!

2010-07-19T14:22:00.000+02:00

Uf, znam da već dugo nisam pisao na svome blogu i zato idem s jednim kratkim i aktualnim…

Dugogodišnja medijska djelatnica Zrinka V. M. 'ladno je ovako nešto izjavila povodom otkrića da je njen relativno popularan profil na Facebooku u potpunosti lažan. Da stvar bude zabavnija, ispostavilo se da i njen Radio 101 ima lažan Twitter profil.

„Milost ne tražim niti bih vam je dao“, rekao je Joža Broz u poznatom „bombaškom procesu“ no ta je izjava u to vrijeme barem imala smisla. Zrinkina izjava naprotiv u današnje vrijeme nema ama baš nikakvog smisla. Osim ako ne živite u Sjevernoj Koreji ili u Iranu.

Stav Zrinke Vrabec Mojzeš na svoj iščašeni način odlično ilustrira predviđanja Barda i Soederquista koji u knjizi „Netokracija“ tvrde da danas za vladanje ne trebate vojsku ili kapital već vam trebaju informacije i komunikacija. Treba vam umreženost, ali ne u negativnom, mafijaškom smislu. Nova aristokracija zove se netokracija i već je počela vladati svijetom. Ljudi poput Zrinke Vrabec Mojzeš dragovoljno se isključuju iz takve nove aristokracije.

Kolega Sir Željko Riha i specijalizirani web site REP.HR prvi su otkrili da nešto ne valja s Facebook profilom Zrinke Vrabec Mojzeš i isprva su mislili da je on hackiran. No, sama ZVM je otklonila takve sumnje jer, kaže, nema Facebook profil niti će ga ikada imati.

Izvorni tekst: http://rep.hr/vijesti/internet/cijeli-profil-zrinke-vrabec-mojzes-na-facebooku-je-lazan/1851/

Profil Radija 101 jedan je od boljih i popularnijih profila u hrvatskoj Twittosferi. Na adresi http://twitter.com/radio_101 uredno se najavljuju emisije i komentiraju događaji, zbijaju se šale i izmjenjuju stavovi i mišljenja. Radi se baš ono što bi čovjek očekivao od Radija 101 na Twitteru. No, to ustvari nije Radio 101. Šteta jer već 26 godina slušam njegov program i nekada sam ga jako cijenio.

Digitalni identitet Zrinke Vrabec Mojzeš, Radija 101, Tomislava Horvatinčića, Milana Bandića i mnogih drugih uzurpiran je upravo zbog toga što ga oni sami još nisu stvorili. Iz istoga razloga oni sada nemaju mogućnost boriti se protiv ovakve uzurpacije. Na njima je da procijene koliko štete ili koristi imaju od svega ovoga.

Savjet autora Zrinki i Radiju 101: Javite se vlasnicima vaših lažnih profila, ponudite im pristojnu količinu novca i zauzvrat tražite da vam prepuste vaše digitalne identitete i budite zahvalni što nisu iskoristili svoju moć da vas ocrne ili oštete na bilo koji drugi način.

Autor ovoga teksta nije ni na koji način interesno povezan s lažnim digitalnim identitetima Zrinke Vrabec Mojzeš i Radija 101.

Nastavlja se potraga za killer aplikacijom

2010-05-17T10:15:00.000+02:00

Lokacija, lokacija, lokacija… nova je mantra vizionara na društvenim mrežama. No to i nije tako jednostavno jer su na lokacijskim uslugama svoje nosove već razbili mobilni operatori

Google je sa servisom Latitude najavio trendove
lokacijskih usluga u društvenim mrežama

U lokacijske usluge još su se prije nekoliko godina zaklinjali mobilni operatori. U vrijeme prije iPhonea bila im je potrebna „killer aplikacija“ koja će ih vratiti u život nakon teškoga udarca kada su 2000. godine ostavili milijarde eura vlastima najvećih europskih tržišta na račun dobivanja UMTS licenci. Lokacijske usluge tada nisu pomogle mobilnim operatorima, izvukao ih je kasniji uzlet mobilnog interneta, no sada ih kao „killer aplikaciju“ prisvajaju novoustoličeni kraljevi Silicijske doline, prije svega Facebook i Twitter. Naime kako je došlo vrijeme da „Fejs“ i druge društvene mreže nadrastu fazu dobre ideje i počnu zarađivati, na dnevni red su došle koncepcije generiranja novca, a lokacijske usluge su sasvim sigurno model koji bi mogao zainteresirati brojne lokalne ali i globalne tvrtke koje sve više koriste društvene mreže.

Facebook je početkom svibnja neslužbeno najavio da će do kraja mjeseca javnosti predstaviti vlastite lokacijske funkcije koje će biti integrirane u njegovu društvenu mrežu. Nove funkcije ne samo da će omogućavati korisnicima da svojim statusima pridodaju lokacijsku dimenziju, da obznane s kojega mjesta šalju svoju poruku, već će omogućiti prijavu na postojeća „mjesta“, primjerice trgovine, kafiće, restorane i hotele, koja su zavedena u Facebookovu bazu podataka. Sličnu ponudu već mjesecima najavljuju i iz Twittera.

Usmena predaja na kvadrat

Ukoliko nikada niste isprobali lokacijsku uslugu ili pak neku geolokacijsku igru poput Foursquarea ili Gowalle najvjerojatnije ćete se zapitati zbog čega bi uopće netko želio dojavljivati svoju lokaciju te zbog čega bi primjerice oglašivači bili zainteresirani za reklamiranje u sklopu lokacijskih usluga. Jedan od najočitijih primjena jest turistička industrija. Kvalitetan hotel, pansion ili restauracija, primjerice, vrlo će brzo doći na dobar glas na Facebooku jer će korisnici preporučivati tu uslugu svojim prijateljima, ali i svima drugima koje zanima taj kraj, taj grad ili taj kvart. Kada se na nekoj lokaciji prikupi već broj prijava i preporuka, svi turisti i putnici namjernici imat će manje-više objektivan uvid u aktualnu ponudu konkretne destinacije. Na temelju toga korisnici će planirati svoja putovanja i potrošnju. Interes lokalnih oglašivača vrlo je očit te će Facebook, Google, Twiitter, Microsoft i drugi veliki igrači koji se natječu na tržištu društvenih mreža i pretraživanja interneta dobiti priliku za obrtanje novca. Facebooku i Twitteru gotovina treba sada i odmah i zbog toga su sve brojnije spekulacije da će upravo te dvije društvene mreže forsirati lokacijske usluge koje se u kratkom vremenu mogu pretvoriti u generator prihoda.

Oglašivačima će sasvim sigurno biti najvažnije da na ovaj način društvene mreže svojoj demografskoj dimenziji dodaju i onu geografsku. Oglašivači će na taj način moći spojiti podatke o dobi i spolu korisnika s njihovom lokacijom, što će se vjerojatno pokazati kao dobitna kombinacija za povećanje prihoda.

Lokalni ratovi

U lokacijsku igru s Facebookom među prvima bi trebao ući lanac restorana brze prehrane McDonald's koji će korisnicima omogućiti da se prijave na lokaciji i da jave koji su obrok konzumirali i zauzvrat prikupljaju nagradne bodove te da naručuju dostavu hrane putem svoga Facebook profila. Ovakvom suradnjom s lokalima Facebook ozbiljno prijeti Googleu koji već neko vrijeme razvija usluge za lokalne tvrtke.

Gowalla je predstavnik novih lokacijskih servisa
koji su zaživjeli na smartphone uređajima
No i prije nego što su lokacijske usluge došle na red kod „velikih igrača“ kao ideja koju treba ozbiljno i pomno razmotriti, svoje su poslove razvile start-up kompanije koje svoje poslovanje baziraju na geolokacijskim igrama te lokacijskim uslugama koje nude kompanijama. Foursquare je čini se u ovome trenutku preuzeo primat nad Gowallom i Brightkiteom jer je premašio brojku od 40 milijuna prijava korisnika na svojim lokacijama. Jedan od mogućih scenarija uključuje preuzimanje Foursquarea i stapanje s primjerice Facebookom no zasada se nisu pojavile indicije o tome da je došlo do ozbiljnih razgovora na tu temu. Kako god bilo, Foursquare i Gowalla već su ionako integrirali Facebook i Twitter u svoje usluge što znači da korisnik automatski može prijaviti svoju lokaciju putem svojih profila na obje društvene mreže.

Popularizaciji lokacijskih usluga pridonose i proizvođači smartphone uređaja koji već neko vrijeme ugrađuju GPS module u sve bolje modele. GPS u kombinaciji s mobilnim Internetom omogućava korisnicima orijentaciju i navigaciju preko mobilnih telefona. Mobilni Internet služi za preuzimanje mapa i drugih podataka o lokaciji, a GPS omogućava korisniku informaciju o tome gdje se na toj mapi trenutno nalazi i kamo treba ići želi li doći do zadanog cilja. Kao i kod drugih tehnologija proizvođači nastoje stvoriti objedinjeno iskustvo bez obzira kojim se uređajem ili platformom mi korisnici služimo.

(izvor: Privredni vjesnik)

Besplatno je uspješno

2010-05-01T08:55:00.000+02:00

Pošto je Internet zamišljen kao medij na kojemu korisnik može praktički sve dobiti besplatno, naplata online usluga i sadržaja gotovo je nemoguć zadatak. Do novca se u pravilu može doći neizravno, uglavnom preko oglašavanja

Unatoč staroj američkoj uzrečici koja kaže da „nema besplatnog ručka“, besplatne usluge i sadržaji na Internetu toliko su uobičajeni da ih više niti ne primjećujemo. Štoviše, podrazumijeva se da većinu toga što koristimo nećemo platiti, barem ne izravno. Ili drugim riječima, ako to nećemo platiti odmah u gotovini, platit ćemo kasnije u različitim oblicima.

Novi milijarderi iz Silicijske doline izgradili su čitava carstva na besplatnome sadržaju, bolje rečeno na uslugama koje ne naplaćuju krajnjim korisnicima već nastoje prihode ostvariti putem marketinga i prodaje ogromnih baza podataka. Google, Facebook i Twitter izgrađeni su na povjerenju „anđeoskih“ investitora koji su računali da će im se (nemali) uloženi novac vratiti, prije ili kasnije. Štoviše, Google, Facebook i Twitter i ne samo oni, počeli su raditi bez poslovnog plana, bolje rečeno bez jasne ideje o tome na koji će način i u kojem vremenskom roku vratiti početna ulaganja i donijeti profit.

Kako vratiti novac

Naime Google, a nakon toga i Facebook i Twitter, prvih su nekoliko godina postojanja proveli nižući gubitke na krilima svojih vizija. Njihov jedini adut za zaradu zapravo jesu ogromne brojke kojima mogu baratati i na taj način prihoditi novac od oglašavanja ili prodaje informacija zainteresiranima. Facebook danas broji više od 400 milijuna korisnika, Twitter oko 75 milijuna i s takvim adutima oni prije ili kasnije dolaze do novca na ovaj ili onaj način. Naravno ukoliko se ne dogodi nešto nepredviđeno, primjerice kao s MySpaceom koji je u 2009. godini tonuo poput Titanica.

Slično kao Facebook i Twitter, Google je počeo zarađivati tek kada je zaživio njegov sustav kontekstualnog oglašavanja i danas živi gotovo isključivo na prihodu od marketinga. Samo u 2009. godini online oglašavanje je Googleu donijelo gotovo 23 milijarde dolara prihoda.

Formula je jednostavna: ako imate ogroman promet i ogroman broj korisnika koji vam se svakodnevno vraćaju, veliki su izgledi da ćete početi okretati milijarde dolara i da ćete u krajnjoj liniji jedinoga lijepoga dana objaviti javnu ponudu na burzi i odšetati s koferima punima novca te da vas investitori neće s baseball palicama tražiti po gradu.

Korisnici su spremni ponešto i platiti

I podaci koje je nedavno objavila analitička kuća Nielesen govore u prilog tome da korisnici u pravilu ne žele plaćati nešto što je odranije bilo besplatno. Gotovo polovica od čak 27 tisuća ispitanika u nedavno provedenoj studiji, njih 47 posto, rado će trpjeti reklame ukoliko na taj način mogu doći do besplatnog kvalitetnog sadržaja. Ako će nešto i plaćati, to će najvjerojatnije biti glazba, filmovi i igre. Novine i magazine korisnici pak većinom ne doživljavaju kao nešto što moraju pod svaku cijenu platiti najvjerojatnije zbog toga što su svjesni da je informacija na internetu slobodna i besplatna. Dio korisnika, njih 34 posto, svjestan je da je kvaliteta besplatnog sadržaja u pravilu lošija od onoga što se dobije za novac.

Paradigma besplatnog ne odgovara novinskim izdavačima jer oni još uvijek nisu pronašli pravi odgovor na to kako će preživjeti na internetu. U 2009. godini, prema podacima udruge Newspaper Association of America, prihodi novinskih izdavača od online marketinga pali znatno više od prosjeka. Prihodi novinskih izdavača od online oglašavanja konstantno opadaju od „zlatne“ 2005. godine, a prošla 2009. bila je najgora dijelom i zbog financijske krize koja je pogodila sve segmente poslovanja. Još 2006. godine godišnja stopa rasta prihoda novinskih izdavača od online oglašavanja iznosila je sjajnih 31,5 posto, u 2007. je pala na još uvijek vrlo ugodnih 18,8 posto da bi u 2008. već bio zabilježen pad od 1,8 posto. U prva tri tromjesečja 2009. prihod izdavača od online oglašavanja pao je 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje u 2008. godini.

Pošto ne mogu pronaći odgovor u domeni besplatnog, neki među izdavačima polako najavljuju da će početi s naplatom dijela sadržaja kojega na internetu koriste njihovi čitatelji. No čini se da će na taj način moći poslovati samo najpopularniji mediji pa tako agencija Fitch Ratings procjenjuje da će se prodajom sadržaja krajnjim korisnicima uspješno služiti novine poput The Wall Street Journala i The New York Timesa. Ostali će morati i dalje davati sasvim besplatne sadržaje na internetu žele li biti uspješni.

Spomenuti The New York Times već je početkom ove godine otvoreno najavljivao da će svojim korisnicima početi naplaćivati pristup sadržaju na svojim web stranicama i to na način da će ograničen broj članaka biti dostupan besplatno, a želi li korisnik čitati više od toga morat će se pretplatiti. Vodeće financijske novine The Wall Street Journal i The Financial Times već odranije naplaćuju svoje online sadržaje. U New York Timesu nisu jednostavno došli do odluke o naplati sadržaja jer je uprava tih novina čitavu godinu dana raspravljala o tome kako da to učine. Sasvim je sigurno da će velik dio od dvadesetak milijuna online korisnika NY Tiemsa prestati čitati te novine čim krene naplata sadržaja.

(izvor: Privredni vjesnik)

Prezentacija za konferenciju NeoTour

2010-04-29T07:27:00.001+02:00

Početak kraja e-maila

2010-03-29T09:01:00.000+02:00

Korisnici u SAD već danas se za komunikaciju više služe Facebookom nego elektroničkom poštom. Novo shvaćanje interneta podrazumijeva neprestanu dostupnost u čemu su društvene mreže višestruko bolje od e-pošte

U drugoj polovici devedesetih, u vrijeme kada je započela popularizacija interneta u Hrvatskoj, komunicirali smo uglavnom preko fiksnih telefona i telefaksa. Bilo je gotovo nemoguće očekivati odgovor na poslovni dopis kojega ste nekome poslali elektroničkom poštom, tada još potpuno egzotičnim oblikom komuniciranja.

Danas, kada je elektronička pošta u čitavom svijetu prihvaćena kao legitiman oblik privatne i poslovne komunikacije, sve su jače indicije da će ona u slijedećih nekoliko godina postati zastarjeli, vremenom pregaženi način razmjene informacija. Doduše, e-pošta vjerojatno neće nikada doživjeti sudbinu telefaksa koji je u vrlo kratkom vremenu, potpuno zaboravljen, završio u ropotarnici povijesti tehnologije, poput pagera, satelitskog radija i drugih nekada obećavajućih proizvoda i usluga.

Mnogi se danas zaklinju u e-poštu kao najbolji oblik komunikacije koji omogućava razmjenu različitih vrsta informacija i dokumenata, no činjenice govore da je Facebook već danas popularniji način komuniciranja, barem u Americi. Prema rezultatima studije koje je nedavno objavila tvrtka Prompt Communications, čak 99 posto korisnika u SAD za komunikaciju se služi telefonom, 96 posto ispitanika izjavilo je da za komunikaciju koristi Facebook, njih 93 posto koristi tekstualne poruke (SMS), a 91 posto ih koristi elektroničku poštu.

Ključ je u stvarnom vremenu

Društvene mreže u istome kanalu udružuju više oblika komunikacije, od kratkih tekstualnih poruka preko e-pošte do multimedijalnih sadržaja i komunikacija se uglavnom odvija u stvarnome vremenu. E-pošta je s druge strane mnogo manje fleksibilna i ne odvija se u stvarnome vremenu jer se korisnici u pravilu ručno spajaju sa svojim poštanskim sandučićima, možda nekoliko puta dnevno, a možda i jednom tjedno.

Na ovako veliku promjenu nije utjecala nova tehnologija, kao što je to bio slučaj s telefaksom, već promijenjeni način našeg shvaćanja korištenja tehnologije i, općenito, komunikacije. Društvene mreže uklapaju se u novu paradigmu korištenja računala u kojoj su ljudi po čitave dane u „online“ statusu i uvijek su na raspolaganju za upite i odgovore. Takav „online“ način shvaćanja pokrenut je u globalnom smislu 2003. godine kada je kanadski proizvođač Blackberry počeo nuditi smartphone uređaje koji korisnika mogu upozoriti na nove poruke skoro istoga trenutka kada se one pojave na poslužitelju. Blackberry je zahvaljujući uspjehu koncepcije spajanja mobitela i e-pošte postao globalna tržna marka te sinonim za neprestanu dostupnost korisnika, što je ubrzo pokazalo i brojne negativne strane takvog funkcioniranja, prvenstveno u obliku dodatnog stresa. Ipak, uspjeh neprestane komunikacije na polju mobilne telefonije nekoliko godina kasnije prenio se i na klasični Internet i to u obliku danas popularnih društvenih mreža.

Društvene mreže još nisu profitabilne

Naravno, besmisleno je tvrditi da je e-mail suočen s mračnom budućnošću i da će nestati zbog društvenih mreža. Elektronička pošta je, za razliku od telefaksa, koji je još prije par godina gutao kilometre papira, sasvim digitalni medij i odlično se uklapa u novi svijet računalnog umrežavanja. E-mail će sigurno još dugo živjeti no morat će se prilagoditi pravilima koje nameću društvene mreže.

Nove tehnološke koncepcije sigurno same po sebi neće označiti kraj e-pošte, kao što niti Internet nije terminirao televiziju ili tiskane medije već će se tek sada različiti mediji spojiti u cjelovito iskustvo koje korisnicima omogućava informaciju i komunikaciju bilo kada, bilo gdje.

Biti će zanimljivo gledati kako će na razvoj situacije reagirati glavni igrači na globalnom tržištu. Facebook je sada očito u vrlo dobroj poziciji dok se Google, Microsoft i Yahoo moraju dosjetiti načina kako da u svoje usluge uključe i funkcionalne društvene mreže. Google je u posljednjih nekoliko mjeseci lansirao čak dvije društvene mreže, Wave i Buzz, no zasad nema naznaka da bi njima mogao zaprijetiti Facebooku. S druge strane Google ima oko šest puta veći prihod po korisniku od Facebooka pa se do daljnjega neće žuriti s forsiranjem vlastitog društvenog umrežavanja.

(izvor: Privredni vjesnik)

Novinari (ipak) vjeruju društvenim mrežama

2010-02-23T11:45:00.000+01:00

Društveni mediji su, poput interneta prije desetak godina, postali etablirani izvor informacija za novinare i medije svih profila. Mada se još uvijek čuju kritike zbog nedovoljne pouzdanosti informacija koja nalazimo na internetu, čini se da na kraju uvijek prevlada pragmatičnost

Informacije kao osnovni repro materijal svakoga novinara tražena su i vrijedna roba, a brz i učinkovit pristup velikim količinama informacija sasvim sigurno pridonose tržišnom uspjehu novina, radija, televizije... Društvene mreže danas su se nametnule kao izvor informacija koji ne donosi nužno kvalitetu, ali zato s kvantitetom nema nikakvih problema. Još veći ugled od društvenih mreža uživaju blogovi koje u pripremi svog posla koristi pretežna većina novinara i urednika.

Bez društvenih mreža ne može se raditi

Sveučilište George Washington iz SAD-a nedavno je objavilo rezultate studije o utjecaju društvenih medija na novinare i urednike u toj zemlji. Kao što se moglo i očekivati, znanstvenici s Georgea Washingtona utvrdili su da pretežna većina novinara i urednika danas ovisi o uporabi društvenih mreža dok pripremaju svoje teme. Najveći dio ispitanika, njih 40 posto, ustvrdilo je da su društvene mreže donekle važan izvor informacija u njihovom poslovanju.

Korištenje društvenih mreža razlikuje se između pojedinih tipova novinara pa tako većina onih koji pišu za web siteove, njih 69 posto, oslanja se na društvene mreže, dok njih 48 posto koji rade za magazine čine isto. Blogovi se pokazuju kao najpouzdaniji izvor jer ih u pripremi svojih tekstova i priloga koristi čak 89 posto novinara no nisu popularniji od korporativnih web siteova u koje se pouzdaju gotovo svi, čak 96 posto novinara.

Facebook i LinkedIn mreže su koje najpouzdanijima smatraju novinari koji rade za magazine (njih 75 posto) i web siteove (72 posto) dok manje povjerenje vlada među novinarima koji rade za dnevne novine 58 posto).

Tradicionalni mediji najpouzdaniji

U odnosu na tradicionalne medije društvene mreže smatraju se manje pouzdanim izvorom informacija. Čak 84 posto ispitanika ustvrdio je da su one manje pouzdane od tradicionalnih medija. Otprilike polovica ispitanika smatra da je jedan od najvećih problema to što se podaci na društvenim mrežama ne provjeravaju.

Postoci novinara koji se kod pripreme tekstova, intervjua i sličnih sadržaja oslanjaju na profesionalne PR-ovce manji su od onih kod društvenih mreža. Naime 44 posto anketiranih urednika i novinara pomoć u istraživanju činjenica prepušta PR-ovcima, a njih tek 17 posto pouzdaje se u PR-ovce u prikupljanju informacija koje određuju kontekst i pozadinu tema na kojima rade.

Tražilice su također vrlo važan alat za istraživanje informacija a tržišni lider Google najpopularniji je alat među novinarima. Apsolutno svi ispitanici, njih 100 posto, ustvrdilo je da koristi upravo Google koji je daleko iza sebe, na 61 posto, ostavio drugoplasiranu Wikipediju.

Jesu li društvene mreže važne za novinare

• Važne 15%
• Donekle važne 40%
• Niti važne niti nevažne 16%
• Donekle nevažne 16%
• Važne 12%

Najpopularnije tražilice

• Google 100%
• Wikipedia 61%
• Firefox 31%
• Yahoo 26%
• MSN/Bing 15%
• Ask 7%
• Pretraživači blogova, npr. Technorati 5%
• Siteovi za recenzije i forumi 4%
• Ostalo 10%

Izvor: Cision, George Washington University, 2010.

(izvor: Privredni vjesnik)

2010. – godina kada će društvene mreže postati ozbiljan posao

2010-02-08T15:54:00.000+01:00

Marketing i PR u Web 2.0 medijima u novoj će godini postati ozbiljan alat za poslovanje. Budžeti su spremni, pišu se strategije, a broj potrošača na Facebooku i Twitteru rapidno se povećava iz sekunde u sekundu

U svijetu interneta i društvenih mreža 2009. godina će sasvim sigurno ostati zapamćena po velikom uspjehu Facebooka i Twittera. Facebook je s jedne strane dosegao zrelost uz 350 milijuna korisnika širom svijeta te gotovo milijun korisnika u Hrvatskoj. Twitter je nastavio uspjeh najavljen strelovitim rastom u 2008. godini i potvrdio se kao fenomen iz Silicijske doline o kojemu se najviše govorilo ne samo u tehnološkom već i u poslovnom svijetu te svijetu zabave.

Globalne društvene mreže, ponajprije Facebook, etablirale su se i na domaćem medijskom tržištu. Uz oko 920 tisuća korisnika trenutno registriranih u Hrvatskoj i doseg od oko 20 posto ta se društvena mreža može uspoređivati s javnom televizijom i njenih 1,2 milijuna pretplatnika ili pak s najprodavanijim dnevnim novinama koje ne prelaze nakladu od 100 tisuća primjeraka. Za usporedbu, najpopularnija domaća mrežna odredišta imaju doseg od oko 50 posto populacije ili oko dva milijuna jedinstvenih korisnika. Nije teško doći do zaključka da je Facebook trenutno jedan od najjačih medija u Hrvatskoj uopće, mada ga je nemoguće uspoređivati s televizijom ili sa spomenutim klasičnim 1.0 mrežnim odredištima. Na globalnoj razini Facebook je sa svojih 350 milijuna korisnika krajem 2009. postao, kako oni to vole reći, „četvrta najveća nacija na svijetu“ te je definitivno potvrdio status najznačajnije (mada ne i najpopularnije) društvene mreže u svijetu.

Twitter nastavlja strelovito rasti

Početkom 2009. godine Twitter je pak imao oko sedam milijuna korisnika, da bi krajem godine ta mreža narasla čak na četrdesetak milijuna korisnika (njihov godišnji porast u rujnu je iznosio više od 1000 posto). Eksploziji Twittera svakako pomažu poznate osobe, prvenstveno glumačke zvijezde, političari i sportaši, koji su pronašli načine da tu mrežu iskoriste za vlastitu promociju. Nazočnost Obame, Oprah, Ashtona Kutchera, Britney Spears i drugih globalnih zvijezda sama je po sebi privukla milijune novih korisnika.

Krajem godine počeli su pojavljivati obrisi poslovnog plana Twittera u kojega su investitori dosad uložili oko 150 milijuna dolara, a povrat novca donedavno je bio sasvim apstraktan pojam. Twitter je naime Googleu i Microsoftu za ukupno 25 milijuna dolara prodao pravo na korištenje svoga sadržaja u pretraživanju interneta. Na taj način će Google i Microsoftov Bing svojim korisnicima donose još aktualnije rezultate pretraživanja jer koriste ogromnu bazu tweetova koje iz sekunde u sekundu razmjenjuju milijuni korisnika diljem svijeta. Upravo pretraživanje u stvarnom vremenu jedna je od najzanimljivijih osobina Twittera.

Društvene mreže, barem one najpopularnije, u 2010. godini trebale bi ući u domenu ozbiljnog poslovanja što znači da će morati moći ponuditi način za opravdanje bilo kakvih ulaganja. Korisnik koji primjerice uloži sredstva u marketinšku kampanju na Facebooku željet će povratnu informaciju o tome koliku vrijednost će time dobiti. Velik problem je taj što još ne postoji globalno prihvaćen standard mjerenja i izvještavanja u Web 2.0 projektima pa će konzultanti morati osmisliti načine na koje će klijentima uvjerljivo prikazati vrijednost svoga rada. Rijetke su tvrtke kojima nije jasno da se moraju na ovaj ili onaj način uključiti u trend društvenih mreža, no pitanje je koliko to sve točno vrijedi. Ništa manje važan nije imperativ postavljanja kvalitetnih marketinških i komunikacijskih Web 2.0 strategija (većina tvrtki ih još uvijek nema), no i za to treba vremena i novca.

Slijedi povećanje Web 2.0 budžeta

Kako god bilo, izvjesno je da tvrtke u svijetu i Hrvatskoj planiraju povećati svoje budžete za marketing u društvenim mrežama. Tvrtka MarketingSherpa u svojoj najnovijoj studiji „2010 Social Media Marketing Benchmark Report“ predviđa da će u SAD sredstva za Web 2.0 marketing u najvećoj mjeri povećati tvrtke iz sektora maloprodaje i e-trgovine (79 posto ispitanika iz tih sektora ustvrdilo je da će to učiniti), a snažan trend povećanja tih budžeta biti će prisutan u sektoru izdavaštva i medija (63 posto), hardvera i softvera (55 posto) te usluga (54 posto). Nadalje, 2.0 budžete će povećati 53 posto tvrtki iz sektora proizvodnje, 52 posto iz turističkog sektora te 43 posto iz sektora edukacije i zdravstva.

Niti tvrtke iz Hrvatske ne bi trebale zaostajati za ovim globalnim trendom jer je u nedavnom istraživanju tvrtke Briefing čak 95 posto ispitanika iz redova direktora i managera ustvrdilo kako će povećati aktivnosti u Web 2.0 kanalima, a najviše novih aktivnosti možemo očekivati na Facebooku, najpopularnijoj društvenoj mreži među hrvatskim korisnicima. Ipak, preostalo je još puno posla jer oko dvije trećine tvrtki u Hrvatskoj (66 posto) nema razrađenu Web 2.0 strategiju.

(izvor: Privredni vjesnik)

Najvažniji ciljevi Web 2.0 aktivnosti

1. Povećanje prometa na web siteovima
2. Utjecaj na odluku potrošača o kupovini proizvoda (lead generation)
3. Povećanje prodaje
4. Poboljšanje rezultata u tražilicama
5. Poboljšanje reputacije

(izvor: MarketingSherpa, 2010 Social Media Marketing Benchmark Report)

P.S. tekst je dovršen 10. siječnja no čekao sam današnju objavu u PV-u. U međuvremenu je broj korisnika Facebooka porastao na 400 milijuna u svijetu i milijun u Hrvatskoj

Možemo li ignorirati milijun Hrvata na Facebooku?

2010-01-31T18:51:00.001+01:00

Aplikacija Životinjskog carstva na Facebooku je samostalno povećala prodaju te čokoladice za 35 posto u mjesec dana

Druga po redu webdvanula.radionica održana je u organizaciji tvrtke Briefing u četvrtak 28. siječnja 2010. Profesionalci i stručnjaci iz različitih industrija na webdvanula.radionicama stječu znanje i iskustvo potrebne za strateški osmišljen ulazak njihovih tvrtki i klijenata u korištenje novih medija, prvenstveno društvenih mreža, koje su tokom 2009. godine doživjele pravu eksploziju u Hrvatskoj i u svijetu.

Facebook se primjerice u Hrvatskoj vrlo brzo širi. U 2009. godini ta je društvena mreža u nas dostigla godišnju stopu rasta od gotovo 200 posto, a početkom 2010. godine broj registriranih korisnika iz Hrvatske dosegao je milijun, što je oko 20 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Davor Runje, suosnivač i direktor drap.hr, prve tvrtke u Hrvatskoj specijalizirane za izradu aplikacija i igara na Facebooku, kao gostujući predavač je govorio o iskustvima korištenja aplikacija na toj društvenoj mreži. Statistike primjerice pokazuju da je Kraševa čokoladica Životinjsko carstvo u mjesec dana nakon pokretanja aplikacije na Facebooku zabilježila porast prodaje od 35% i to bez pomoći marketinških kampanja na drugim medijima. Davorova tvrtka drap izradila je Facebook aplikacije i za tržne marke Cedevita GO, Lino, T-Mobile, Vip i Iskon te je nakon niza uspješnih projekata danas zatrpan zahtjevima različitih klijenata.

Gostujuće predavanje održao je Saša Šarunić, suosnivač tvrtke Pet minuta, koja iza sebe ima nekoliko uspješno postavljenih društvenih mreža. Saša je s kolegom Viktorom Marohnićem "najodgovorniji" za projekte poput Ptičice, Trosjeda, Zrikke i vrlo "svježeg" i uspješnog servisa ShoutEm kojega je PC World upravo uvrstio među pet najprosperitetnijih start-up projekata za 2010. godinu. Zanimljivo je da su Saša i Viktor još 2006. predvidjeli boom društvenih mreža u Hrvatskoj, napustili sigurna zaposlenja i osnovali vlastitu start-up tvrtku što im se očito višestruko isplatilo.

Na webdvanula.radionicama sudjelovali su manageri i stručnjaci iz sektora financija, telekoma, informacijskih tehnologija i marketinga, među ostalim iz vodećih hrvatskih tvrtki: Zagrebačke banke, T-Mobilea, RBA, Hypo Alpe-Adria-Bank, Iskon Interneta te IBM-a.

Tisku još ne prijeti iznenadna smrt

2009-12-16T21:19:00.000+01:00

Očekuje se postupan pad oglašavanja u tiskanim novinama koji neće nadoknaditi digitalno oglašavanje. Novine će morati pronaći novi poslovni model no zasad je sigurno da ih Internet neće spasiti barem ne u slijedećih nekoliko godina

Početkom prosinca 2009. godine svjetska udruga novinskih izdavača (World Association of Newspapers and News Publishers ili WAN-IFRA) objavila je najnovije podatke o tržištu tiskanih medija prema kojima „papirnati“ oglašivači još ne moraju brinuti o svojoj doglednoj budućnosti. Prema procjenama konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers (PwC) globalno tržište oglašavanja u tisku trenutno vrijedi oko 182 milijarde američkih dolara dok prihodi koje iste te novine ostvaruju od digitalnog oglašavanja te internetske pretplate na svjetskoj razini iznose manje od šest milijardi dolara godišnje.

U slijedećim godinama prihod od prodaje oglasa u tisku padat će, a prihod od digitalnog oglašavanja narasti će do 2013. godine na svega 8,4 milijardi dolara što neće biti dovoljno za nadoknađivanje gubitaka. Kako predviđaju u PricewaterhouseCoopersu, prihod od offline i online oglašavanja u 2013. godini biti će manji od ukupnog prihoda oglašavanja u tisku u 2008. godini.

Zbog ovog nerazmjera stručnjaci upozoravaju da će novine morati pronaći nove poslovne modele žele li očuvati prihode od oglašavanja jer se očito sve manje mogu oslanjati na stare načine.

Naklada i dalje raste – do kada?

Spomenuti podaci govore o tome kako unatoč brojnim predviđanjima pada popularnosti tiskanih medija ukupna globalna naklada i dalje raste. U razdoblju od 2004. do 2008. godine naklada svih tiskanih novina u svijetu porasla je za gotovo devet posto no nije rasla podjednako u svim dijelovima svijeta. Veće stope rasta bilježe se na područjima Afrike, Azije i Južne Amerike no porast usporava na tržištima Europe i Sjeverne Amerike. Naklada novinskih izdanja u spomenutom petogodišnjem razdoblju nastavila je rasti na stotinu od ukupno 182 nacionalna tržišta koja su obuhvaćena ovim istraživanjem.

Pad naklade u Europi zasad nije alarmantan jer je između 2004. i 2007. iznosio manje od tri posto.

Tisak protiv Googlea

U nedostatku dobrih ideja o tome kako se othrvati aktualnoj krizi identiteta koja ide ruku pod ruku s financijskom krizom od koje se dio svijeta tek počeo oporavljati, izdavači tiskanih medija svoje frustracije usmjeruju na Internet, prvenstveno u smjeru servisa Google News. Naime Google u tom dijelu svoje ponude (riječ je o news portalu) prikuplja naslove koje objavljuju najpopularnije medijske kuće i nudi ih na jednom mjestu. Slične usluge nudi i Googleov konkurent Yahoo. Neke medijske kuće zahtjevaju od Googlea da plati to što prenosi njihove informacije no taj je zahtjev upitan jer news portali zapravo reklamiraju medijske kuće čije novosti prenose.

Još prije pet godina novinska agencija AFP (Agence France Presse) podnijela je tužbu protiv Googlea jer preusmjerava svoje čitatelje na njihove sadržaje, a u Njemačkoj novinski izdavači zahtijevaju usvajanje zakona kojim bi se zabranile takve aktivnosti.

• novine svakodnevno čita 34 posto svjetske populacije (1,9 milijarda ljudi) dok se internetom svakodnevno koristi njih 24 posto
• najveće tržište tiskanih novina u svijetu je Indija gdje se svakodnevno proda u prosjeku 107 milijuna primjeraka
• Indija, Kina i Japan zajedno ostvaruju više od 60 posto globalne dnevne prodaje tiskanih medija
• najviše dnevnih novina po glavi stanovnika prodaje se u Japanu (612 od tisuću Japanaca kupuje novine), slijede Norveška (576) i Finska (482)
• najveći doseg (91 posto) tiskane novine imaju u Japanu unatoč tehnološkom napretku u toj zemlji
• prihodi od oglašavanja u tiskanim novinama pali su u Sjevernoj Americi 20 posto, u Istočnoj Europi 19 posto, u Zapadnoj Europi 16 posto te u Jugoistočnoj Aziji 11 posto (PwC)

izvor: Privredni vjesnik

Web postaje svjetska mreža

2009-11-17T09:03:00.000+01:00

Nova regulacija interneta omogućava adrese na ćirilici, kineskom, arapskom i drugim pismima. Web će postati dostupan svima koji se ne služe engleskim jezikom, a proizvođači tipkovnica i web tražilice doživjet će dramatičan porast poslovanja

Kako su Amerikanci izmislili Internet tako su i standardi "mreže svih mreža" sve dosad podržavali isključivo latinične znakove u adresama kojima otvaramo pojedine web stranice. No uskoro više neće biti tako jer je krovno tijelo za regulaciju interneta ICANN odobrilo uporabu drugih pisama za dodjeljivanje internetskih domena. Dok se za to dosada mogla koristiti samo abeceda engleskog jezika koja je i nama ponekad zadavala glavobolje zbog nemogućnosti korištenja dijakritičkih znakova, u budućnosti će se web adrese moći ispisivati na stotinjak tisuća znakova iz različitih jezika širom svijeta.

Riječ je o doista korjenitoj promjeni interneta, bez presedana, koja će oblikovati način korištenja svjetske računalne mreže u desetljećima koja nam predstoje. "Uvođenje ne-latiničnih znakova najveća je tehnička promjena u internetu otkada je stvoren prije četrdeset godina", izjavio je tom prigodom Peter Dengate Thrush, predsjednik ICANN-a.

Prva faza internacionalizacije vršnih domena započela je jučer, 16. studenoga 2009., od kada sve pojedine zemlje mogu od ICANN-a zatražiti upis kodova u vlastitim pismima, primjerice ruski .ru na ćirilici ili pak .cn na kineskom pismu.

Odvajanje interneta od matice

Osim dugotrajnih testiranja i usklađivanja različitih svjetskih standarda, ovoj internacionalizaciji prethodila je emancipacija ICANN-a koji je u rujnu postigao dogovor s ministarstvom gospodarstva SAD (koje nadzire ovo globalno tijelo) o većoj autonomiji. Tada je naime istekao "memorandum razumijevanja" koji je bio na snazi punih jedanaest godina.

Prema procjenama ICANN-a, otprilike polovica od 1,6 milijardi ljudi koji danas koriste internet ne služi se latiničnim pismom. Najveći jezici koji su sada postali punopravni s engleskim uključuju mandarinski, hindi, ruski i arapski. I dok ova odluka nije dočekana s oduševljenjem u američkim medijima (što je razumljivo jer engleski jezik je upravo izgubio velik dio svog globalnog monopola), stručnjaci ukazuju na činjenicu da u svijetu živi još oko pet milijardi ljudi koji se ne služe Internetom. "Mreža svih mreža" će, nesumnjivo, ubrzano dobivati na popularnosti u manje razvijenom dijelu svijeta koji će se sada njime moći služiti na vlastitim jezicima. Na taj način će "world wide web" doista postati svjetskom (world) mrežom.

Novi izazovi, nove prilike

Uvođenje tisuća novih znakova sobom će donijeti nove sigurnosne probleme jer će razni prevaranti moći zbunjenim korisnicima podvaljivati nove linkove na "čudnim" jezicima. Biti će mnogo teže raspoznati autentične od lažnih poruka e-pošte pa je za očekivati da će korisnici u Europi i Sjevernoj Americi u načelu zazirati od svih linkova koji nisu napisani na latinici.

Nova će paradigma interneta donijeti nove probleme proizvođačima računala jer će potražnja primjerice za kineskim ili ruskim tipkovnicama višestruko narasti. Mogu se očekivati inovacije u rješenjima unosa podataka u računala, za početak u obliku višenamjenskih tipkovnica, a nakon toga bi mogao biti pokrenut novi val računala orijentiranih na glasovni unos podataka.

Nadalje, novi oblici web adresa povećat će ionako već velik promet na internetskim tražilicama. Naime ako korisnik neće moći otvoriti neku stranicu s kineskom, indijskom ili ruskom adresom on će to učiniti pomoću Googlea, Yahooa, Binga ili neke druge internetske tražilice.

(izvor: Privredni vjesnik)

Tko je jamio, jamio je

2009-11-10T22:45:00.000+01:00

Tokom 2010. u Francuskoj će biti blokirano oko 50 tisuća internetskih računa zbog preuzimanja nelegalnog sadržaja. Piratima je, čini se, doista odzvonilo

Nakon žestoke bitke protiv Pirate Baya, web odredišta za razmjenu glazbe, filmova, softvera i drugih digitalnih dobara, zagovornici krutog nadzora autorskih prava dobivaju još jednu bitku, ovaj puta protiv samih korisnika. Francusko Ustavno vijeće usvojilo je naime prijedlog tamošnje Vlade o sankcijama prema korisnicima koji ilegalno preuzimaju sadržaje s interneta. Prema tom prijedlogu, korisnicima koji ponove taj prekršaj biti će blokiran pristup internetu. Riječ je o odluci bez presedana, prilično oštro, koja će, prelije li se na druge zemlje Europske zajednice, značiti bitne promjene u korištenju interneta i navikama korisnika ne samo sa starom kontinentu već i u čitavom svijetu.

Dok s jedne strane zagovornici krutih mjera mogu likovati zbog ove pobjede, zagovornici internetskih sloboda upozoravaju da ovakve odluke krše osnovna ljudska prava te najavljuju borbu i otpor.

Prema tom novom zakonu koji se priprema u tijelima francuske države biti će osnovana posebna agencija Hadopi (Haute Autorité pour la Diffusion des Œuvres et la Protection des Droits sur Internet) zadužena za nadgledanje distribucije te zaštitu autorskih djela na internetu. Među ovlasti agencije spadala bi moć isključivanja korisnika s interneta. Agenciju će nadgledati krug ovlaštenih sudaca koji će moći izdavati naloge za isključivanje pa čak i uhićenja korisnika koji prekrše pravila. Da stvar bude još gora po korisnike oni će morati plaćati uslugu operatoru i u razdoblju suspenzije svojih internetskih računa.

Kriv ili ne, problem je tvoj

Nadalje, vlasnici internetskih veza će ostati blokirani u slučaju da je u njihovom domaćinstvu ili urede netko drugi, bez njihova znanja, preuzimao ilegalni sadržaj ili ako pak nisu dovoljno dobro osigurali vezu pa ih je netko "hakirao" odnosno potajno koristio njihovu propusnost za vlastite potrebe.

Nakon izdavanja naloga agencija Hadopi će primijeniti sustav "tri udarca". Prvi korak biti će slanje poruke e-pošte s upozorenjem o nedopuštenom ponašanju. Nakon toga, ogluši li se korisnik o to upozorenje, slijedi slanje drugog upozorenja putem klasične "zemaljske" pošte. Ukoliko korisnik i nakon toga nastavi preuzimati nelegalni sadržaj agencija će imati pravo blokirati njegov pristup internetu.

Ovakav prijedlog procedure uslijedio je nakon što je francuski Ustavni sud u srpnju odbio prvotni prijedlog Hadopi zakona prema kojemu je agencija samostalno mogla odlučivati o tome čiji će pristup internetu suspendirati. Nova inačica zakona, Hadopi 2, sada je glatko prošla na Ustavnom sudu i izvjesno je da će biti usvojen i primijenjen u Francuskoj.

Djelatnici agencije Hadopi biti će imenovani toko studenoga, a prve e-poruke s upozorenjima biti će poslane odmah početkom 2010. godine. U narednih šest mjeseci dogodit će se i prve blokade internetskih veza. Francuska vlada procjenjuje da će u prvoj godini ovog režima u Francuskoj biti blokirano oko 50 tisuća internetskih veza.

Sjetite se Napstera

Ovakve restriktivne mjere nisu novost kada je riječ o glazbenoj i filmskoj industriji. Još početkom ovog desetljeća utjecajna glazbena industrija u SAD je srušila Napster, prvi veliki servis za slobodnu razmjenu digitalnog sadržaja. Ove godine težak je udarac doživio švedski Pirate Bay, moderna inačica Napstera i jedno od najpopularnijih odredišta za razmjenu sadržaja.

Mnogi zamjeraju američkoj zabavnoj industriji to što nije aktivno krenula u nove kanale distribucije digitalne multimedije, što je u krajnjoj liniji omogućilo procvat servisa poput Appleovog iTunesa, već je umjesto konstruktivnog doprinosa odlučila krenuti "đonom", zagovaranjem drakonskih mjera.

Novi Hadopi zakon odrazit će se prije ili kasnije i na korisnike u Hrvatskoj koji još uvijek, pravedno ili ne, nesmetano skidaju filmove, glazbu i softver s brojnih "torrent" odredišta. Sasvim je sigurno da je došao kraj vremenu potpune liberalizacije interneta jer su industrija i država počeli gubiti previše novca zbog pada prodaje multimedijalnog sadržaja. Tko je jamio, jamio je, za dvije godine, kada se pridružimo EU, na vrata onih koji "skidaju" besplatnu glazbu i filmove zakucat će neka nova hrvatska agencija za zaštitu digitalnih autorskih prava.

(izvor: Privredni vjesnik)

Hoće li Hrvatska 2013. dostići 100-postotni broadband?

2009-10-26T21:05:00.000+01:00

Novi finski zakon pravi je presedan jer svim stanovnicima jamči megabitni pristup internetu počevši od ljeta 2010. Nastavkom 43-postotnog porasta broadbanda kakav smo imali između 2007. i 2008., Hrvatska će doseći potpunu zasićenost 2013. godine

Uredba Vlade Republike Finske o usvajanju zakonskog akta koji svim stanovnicima jamči pristup brzom internetu od srpnja 2010. još je jedan prijelomni korak koji će definirati online budućnost Europe i svijeta. Naime, finsko Ministarstvo prometa i veza objavilo je da će svi tamošnji stanovnici na ljeto morati ostvariti pravo na megabitni pristup internetu. Jamstvo brzoga interneta daje vjetar u leđa razvoju internetskog tržišta jer nove usluge poput socijalnih mreža traže da njihovi korisnici provedu više sati dnevno na mreži.

Nova zakonska uredba koju je donijela finska Vlada nije prvi takav slučaj u Europi i svijetu jer je sličnu odluku kao presedan još 2004. godine donijela izvršna vlast Estonije. No baltička zemlja nije otišla daleko poput Finske jer nije zajamčila koliku će propusnost dobiti njeni građani već je samo načelno ustanovljeno da je brzi Internet ustavno pravo svih građana te zemlje.

Skinuti DVD za 6 minuta

Od srpnja 2010. godine sve osobe koje žive u Finskoj imat će pravo na internetsku vezu od najmanje 1 Mbps (megabita u sekundi). No to neće biti kraj razvoja širokopojasnog prostupa jer će se nadogradnja infrastrukture nastaviti i nakon toga te će do kraja 2015. godine finska Vlada svojim stanovnicima zajamčiti kapacitet od najmanje 100 Mbps po glavi. Kada to preračunamo u konkretne brojke, ispada da će svaki stanovnik Finske krajem 2015. u teoriji moći preuzeti čitav jedan DVD s interneta za tek nešto više od šest minuta.

O tome koliko je za razvoj internetske industrije značajna povezanost na široki pojas govori činjenica da je broj korisnika broadband interneta i Facebooka u Hrvatskoj praktično jednak, a kreće se između 700 i 800 tisuća. Fejs i ostale socijalne mreže imaju opravdanje u sredinama u kojima djeluju stotine tisuća ili milijuni korisnika spojenih na stalnu brzu vezu.

Hrvatska u 2013.?

Mada je Finska prema prošlogodišnjim podacima Europske komisije druga EU zemlja prema udjelu broadband korisnika (Danska je prva s udjelom od 35,6 posto, a Finska ima udio od 34,6 posto), ostalo im je još dosta posla žele li ispuniti mjere kojeje najavilo ministarstvo i postići 100-postotnu širokopojasnu povezanost.

Hrvatska, s druge strane ima mnogo skromnije planove od Finske. Krajem 2008. godine je prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u nas bilo nešto manje od 700 tisuća korisnika širokopojasnog pristupa internetu što znači da je njihov udio u ukupnoj populaciji iznosio nešto manje od 16,3 posto. Nastavi li broj širokopojasnih priključaka u Hrvatskoj rasti po vrlo brzoj stopi od 43 posto godišnje (naravno ova se tvrdnja kreće između hipoteze i science fictiona), dostići ćemo 100-postotni udio broadbanda tokom 2013., tri godine nakon Finske.

Internetski prime time između 21 i 1 sat

Prema Ciscovom istraživanju indeksa vizualnog umrežavanja, objavljenom ovih dana, prosječni korisnik širokopojasnog pristupa internetu mjesečno generira 11,4 gigabajta prometa. Više od trećine tog prometa prosječne globalne širokopojasne konekcije otpada na video sadržaje, društveno umrežavanje i aplikacije za suradnju. Na globalnoj razini prosječna širokopojasna konekcija mjesečno ostvaruje otprilike 4,3 gigabajta prometa vizualnih mrežnih aplikacija (naprednih usluga poput video aplikacija, društvenog umrežavanja i aplikacija za suradnju).

Tijekom prosječnog dana u trećem kvartalu 2009. godine internetski “udarni termin” ili prime time u čitavo svijetu svijetu bio je smješten otprilike između 21 sat uvečer i 1 sat ujutro, za razliku od televizijskog udarnog termina, koji na većini svjetskih tržišta uglavnom traje od 19 sati do 23 sata. Četvrtina globalnog internetskog prometa ili 93,3 megabajta na dan po konekciji generira se za vrijeme internetskog “udarnog termina”.

(izvor: Privredni vjesnik)

Facebook i online marketing na valu pobjede

2009-10-16T08:01:00.000+02:00

Prva faza Web 2.0 revolucije završava pobjedom Facebooka i Twittera te padom Myspacea. U drugoj fazi najvjerojatnije ćemo vidjeti invaziju regionalnih socijalnih mreža iz Kine, Indije i Brazila

Najnoviji podaci o prometu na najpopularnijim socijalnim mrežama samo potvrđuju tektonske promjene koje smo naslućivali tokom posljednjih mjeseci. Facebook i Twitter pobjednici su "prve runde" Web 2.0 utakmice. Prva je mreža najglobalnija (ali ne i najveća), a druga bilježi najveći porast broja korisnika. Myspace, još jedna socijalna mreža koja je poput Facebooka namijenjena prvenstveno zabavi i dijeljenju, nije uspio iskoristiti zamah globalnog socijalnog umrežavanja i mnogi ga vide kao simbol gubitnika na internetskom tržištu.

Facebook je u rujnu objavio da ima 300 milijuna korisnika, a u SAD drži neupitan tržišni udio od 58,59 posto, dok je prije godinu dana taj udio iznosio svega 19,94 posto. Na drugom mjestu na tržištu SAD, prema podacima tvrtke Experian Hitwise, nalazi se Myspace koji, unatoč još uvijek velikom broju korisnika bilježi strmoglavi pad od 55 posto. Naime dok je prošle godine Myspace vladao tržištem s udjelom od 66,84 posto, u rujnu je taj udio pao na 30,26 posto. Treće mjesto na američkoj ljestvici zauzima mreža Tagged s 2,38-postotnim udjelom.

Mada je Twitter tek na četvrtom mjestu prema broju korisnika u SAD s tržišnim udjelom od 1,84 posto, vrijednost njegove tržne marke daleko nadmašuje statističke podatke. Taj micro blogging servis naime ima izuzetno visoku stopu rasta i u rujnu je povećao broj korisnika za 1170 posto u odnosu na početak godine.

Globalna slika socijalnih medija slična je američkoj no u bliskoj budućnosti to će se vjerojatno promijeniti jer će popularizacija interneta u drugim dijelovima svijeta pogodovati rastu regionalnih socijalnih mreža koje se naslanjaju na mnogoljudne zemlje poput Kine, Rusije, Indije i Brazila, a svoju priliku čekaju i europske socijalne mreže. ComScore je ljetos objavio studiju prema kojoj upravo Rusi i Brazilci najintenzivnije koriste socijalne mreže dok je SAD tek na 9. mjestu te ljestvice.

Oglašavanje seli na internet

Još jedna indikacija tektonske promjene medijskog krajobraza jest i prva pobjeda online markentiga na razvijenim tržištima. Naime unatoč općem padu marketinških budžeta za čak 16 posto, u Velikoj je Britaniji po prvi puta u povijesti utrošeno više novca na online oglašavanje u odnosu na oglašavanje u klasičnim medijima.

Studija koju su proveli Advertising Bureau (IAB) i PricewaterhouseCoopers otkriva da je gotovo četvrtina sveg novca utrošenog u oglašavanje u prvoj polovici 2009. godine u Velikoj Britaniji, točnije 1,75 milijardi funti, otišla je na reklamiranje na internetu. Za usporedbu, na TV reklame je u istom razdoblju utrošeno 1,64 milijarde. Nadalje, IAB navodi da je 60 posto utrošenog novca otišlo na tražilice (poput Googlea, Binga i Yahooa), a 22 posto na tekstualne online reklame.

Treći po veličini segment britanskog marketinškog tržišta, nakon interneta i televizije, jest oglašavanje u novinama koje je u spomenutih šest mjeseci generiralo 1,38 milijarda funti.

(izvor: Privredni vjesnik)

Hrvatski predsjednik 2.0

2009-10-07T11:53:00.000+02:00

U drugom krugu predsjedničkih izbora upravo bi Internet mogao postati „jezičac“ na vagi koji će prevagnuti u korist pobjednika

Novi mediji će utjecati na rezultate predsjedničkih izbora upravo onoliko koliko ih iskoriste sami kandidati. Naime dio biračkog tijela, stotine tisuća hrvatskih građana, već je neko vrijeme prisutan na Facebooku, Twitteru, forumu, blogu i drugim Web 2.0 kanalima. Tu činjenicu manje poznati kandidati mogu vrlo jednostavno okrenuti u svoju korist tako da uz pomoć socijalnih kanala prikupe kritičnih 10 tisuća potpisa za kandidaturu. Već taj rezultat bi mogao vrlo jasno pokazati isplativost novih medija.

No pravi potencijal Facebooka mogao bi se pokazati u slučaju „foto finiša“ u drugom krugu predsjedničkih izbora, kada bi upravo Internet mogao postati „jezičac“ na vagi koji će prevagnuti u korist pobjednika.

Samo preko Facebooka komunicira oko 700 tisuća korisnika iz Hrvatske. Ovladavanje novim medijima imperativ je naših političara no niti najbolji PR 2.0 konzultanti ne mogu im pomoći dok oni sami ne budu spremni biti aktivni u novim medijima, imenom i prezimenom, pa ako hoćete umom i srcem. Ono što im je dosad najviše promicalo jest činjenica da su Facebook i drugi socijalni mediji vrlo neformalni i da ne trpe načine komuniciranja kakve poznajemo u klasičnim medijima. No u posljednje vrijeme Twitter accounti Ive Josipovića, Nadana Vidoševića, Vesne Pusić i Miroslava Tuđmana postali su aktivni, a obzirom da je upravo Twitter idealan za neformalnu komunikaciju možemo reći da se stanje popravlja.

No predsjedničkim kandidatima još uvijek nedostaje dvosmjerna komunikacija s biračima putem socijalnih medija. Neki među njima možda su opušteniji na Facebooku i Twitteru, no nitko još nije ušao u diskusiju s korisnicima i tako pokrenuo povratni smjer komunikacije. Primjer neadekvatnog korištenja socijalnih medija je Nadan Vidošević koji na Facebooku govori o sebi u trećem licu te naprosto kopira sadržaje drugih medija u kojima s govori o njegovoj kandidaturi. No posljednjih dana Vidoševićeve izjave s Facebooka počeli su prenositi televizija i tisak i u tom je pogledu on "u hodu" napravio najveći proboj jer je uspio najbolje integrirati klasične s novim medijima. A upravo to je najveća korist koju može dobiti od Facebooka. Još lošije stoji Andrija Hebrang koji tamo niti nije započeo komunikaciju, jednosmjernu ili dvosmjernu.

U strateškom smislu najbolje je krenula Vesna Škare-Ožbolt koja je ispočetka, uz pomoć savjetnika, počela integrirati svoje Web 2.0 kanale s drugim internetskim i klasičnim medijima, a integracija medija je jedan od osnovnih poteza koje morate napraviti želite li se uspješno baviti socijalnim mrežama. Ta integracija nije komplicirana jer treba samo postaviti poveznice na prava mjesta i tako klasičnim sadržajima nadopuniti socijalne medije koji ipak ne mogu prenijeti cjelovitu poruku.

(izvor: Lider)

Video killed the radio star? NOT!

2009-10-01T10:02:00.000+02:00

U vrijeme pada popularnosti novina i televizije reklame doživljavaju radikalne promjene u načinima oglašavanja. Tjednik Entertaniment Weekly je u jedno svoje izdanje ubacio video oglas koji neodoljivo podsjeća na mogućnosti interneta

U borbi za čitatelje novinski izdavači moraju posezati za novim trikovima koji su do jučer bili nezamislivi. Američki magazin Entertainment Weekly osmislio je reklamnu kampanju koja uključuje prikazivanje video sadržaja u njihovom tiskanom izdanju. Mali LC ekran i par zvučnika umetnuti su u posebnu kartonsku stranicu i, vjerovali ili ne, video reklamu za bezalkoholni napitak Pepsi Max mogu pogledati i poslušati čitatelji Entertainment Weeklyja. Kada otvorite taj umetak (koji prema izjavama očevidaca otežava prelistavanje ostalih stranica) video reklama će se automatski pokrenuti nakon nekoliko sekundi. Rješenje je očito još uvijek vrlo nespretno no sasvim sigurno je donijelo veliku vrijednost u vidu promocije magazina i oglašivača, ali i tvrtke Americhip koja ga je razvila.

Kampanja je ograničena samo na nekoliko tisuća pretplatnika u Los Angelesu i New Yorku koji su na svoje adrese dobili specijalno izdanje Entertainment Weeklyja. Rješenje naime uopće nije jeftino jer, prema informacijama koje je dobio BBC, tvrtka Americhip naplaćuje oko 20 dolara po jednom ekranu.

Ovakav dizajn reklame pravo je iznenađenje jer IT industrija već godinama govori o alternativnim tehnologijama za tiskane medije poput elektroničkog papira koji omogućava aktualizaciju sadržaja na jednom te istom komadu "papira". S druge strane, sve su češća apokaliptična predviđanja o konačnom kraju tiskanih medija. Novine po svemu sudeći neće propasti jer su ionako već preživjele dolazak radija i televizije, a jedan od recepata za "miroljubivu koegzistenciju" tiskanih i elektronički medija daje nam upravo primjer suradnje Entertainment Weeklyja i Pepsija. Pjesma "Video killed the radio star" možda je zvučala proročanski početkom osamdesetih, no po svemu sudeći novi mediji ne mogu kanibalizirati tradicionalne jer njihovi vlasnici će uvijek pronaći načina za suživot. Barem dok se ne povrati ulaganje u zastarjelu tehnologiju.

Neizvjesna budućnost

Ovaj marketinški poduhvat izveden je u razdoblju u kojem većina stručnjaka nagoviješta da je budućnost tiskanih medija u najmanju ruku vrlo neizvjesna. Prema najnovijim podacima koje je objavila američka analitička kuća Opinion Research Corporation nastavlja se pad korištenja tiskanih novina među populacijom u SAD-u. Naime konzumacija tiskanih medija je u SAD-u pala za 4,1 posto u odnosu na 2008. godinu, dok je konzumacija televizije također opala i to za 3,6 posto. Televizija je i dalje najpopularniji medij jer zauzima 31,1 posto udjela u korištenju svih medija u SAD. Tiskani mediji dijele drugo mjesto na ljestvici popularnosti s udjelom od 19,4 posto.

Za razliku od televizije i tiska, radio i Internet doživljavaju porast popularnosti. Radio zauzima drugo mjesto s udjelom od 19,4 posto, identičnim udjelu tiska. Čitanje vijesti na internetu je na trećem mjestu s 14,6 posto udjela. Korištenje radija poraslo je za 2,9 posto u odnosu na 2008., a korištenje interneta kao izvora vijesti poraslo je za 1,9 posto.
Istraživanje je provedeno od 10. do 13. rujna na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika.

LCD za video reklame u novinama

• Razlučivost: 320x240 točaka
• Debljina: 2,7 mm
• Kapacitet: 40 min
• Baterija: 70 min, nadopunjava se preko USB-a

(izvor: Privredni vjesnik)

Jesu li Twitter i Youtube opasni za mozak?

2009-09-22T21:04:00.001+02:00

Unatoč spektakularnom naslovu, nema razloga za paniku. Od negativnih utjecaja možemo se obraniti jednako kao i u drugim segmentima života – pažljivim biranjem društva i sadržaja koji ćemo pratiti

To da su socijalne mreže fenomen vrijedan pažnje znamo već godinama, a sada nam to potvrđuju i znanstvenici koji se počinju ozbiljno baviti Facebookom, Twitterom i sličnim mrežnim odredištima. Tako su znanstvenici sa sveučilišta Stirling u Škotskoj došli do spoznaje da pisanje kratkih dnevničkih zapisa na Twitteru i pregledavanje video zapisa na YouTubeu utječu na slabljenje "radne memorije" u korisnika, drugim riječima njihove sposobnosti pamćenja i korištenja podataka. S druge strane, komunikacija s prijateljima na Facebooku pozitivno utječe na korisnikovu "radnu memoriju".

Doktorica Tracy Alloway sa Stirlinga naime smatra da je "radna memorija" u ljudi mnogo važnija od njihova kvocijenta inteligencije te da im donosi uspjeh i sreću. Na temelju tih pretpostavki ona je sa svojim timom stručnjaka razvila program vježbanja "radne memorije" kojim unaprjeđuje učenje zaostale djece u dobi između 11 i 14 godina u škotskom gradu Durhamu. Utvrdili su da nakon osam tjedana vježbanja djeca u prosjeku povećavaju kvocijent inteligencije za 10 bodova.

Osim spomenutog Facebooka, povoljan utjecaj na "radnu memoriju" imaju i strateške video igrice koje od korisnika zahtijevaju da upotrijebi svoje "moždane vijuge". S druge strane, intenzivno gledanje televizije doprinosi poremećaju pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD), a intenzivno slanje kratkih tekstualnih poruka, primjerice na Twitteru, utječe na smanjenje kvocijenta inteligencije, kažu znanstvenici sa Stirlinga.

Možda je pretjerano unaprijed optuživati medije za loš utjecaj na pojedine segmente ljudskog zdravlja. Mediji će naime na nas utjecati točno onoliko koliko ih i na koji način koristimo. Mediji su tek još jedan alat ili "produžetak" svijesti i inteligencije te su "inteligentni" onoliko koliko mi sami želimo.

(izvor: Privredni vjesnik)

Ugled je važan i na internetu

2009-09-07T13:13:00.000+02:00

Pazite li na svoju online reputaciju? Možda baš u trenutku dok ovo čitate vaš konkurent, korisnik ili partner pretražuju internet u potrazi za informacijama o vama. Što će pronaći?

Ugled ili reputacija svakoga od nas, ali i tvrtki u kojima ili za koje radimo, u vrijeme interneta i novih medija nalaze se na vjetrometini. Blogovi, socijalne mreže, web stranice dnevnih novina i drugih medija, poligon su za propitivanje reputacije kompanija, političara i svih javnih osoba. Svaki krivi korak odjeknut će stostruko u medijima. Nešto što je započelo kao "šapat" na nekom blogu ili na Facebooku preko noći može postati udarna vijest u središnjem dnevniku nacionalne televizije u što smo se i mi u Hrvatskoj uvjerili više puta.

Lideri globalnih kompanija itekako su svjesni važnosti održavanja online reputacije na što ukazuje najnovija studija konzultantske tvrtke Weber Shandwick provedena uz pomoć uglednog Economist Intelligence Unita (EIU). Ankete za tu studiju pod nazivom "Risky Business: Reputations Online" provedene su doduše još prošlog ljeta, no rezultati su vrlo aktualni, štoviše, ekonomska kriza koja je nakon toga uslijedila još je povećala značaj ove teme jer mnogi pribjegavaju Internetu kao dostupnom i jeftinom sredstvu za plasiranje informacija. Rezultati su relevantni jer je istraživanje obuhvatilo 703 rukovoditelja iz 62 zemlje, s time da 60 posto kompanija uključenih u ankete ostvaruje godišnji promet veći od 500 milijuna USD.

Temeljem dobivenih odgovora EIU je prepoznao petnaest činjenica (bolje rečeno prijetnji) te je izvukao petnaest "zlatnih" pravila za prevenciju loših zbivanja na Internetu:

15 činjenica

1. Razina opasnosti je vrlo visoka: Čak 67 posto ispitanika smatra da je reputacija njihovih kompanija vrlo ranjiva, a ekonomska kriza dodatno naglašava ovu činjenicu.
2. Reputaciju možete (samo donekle) prepoznati na internetu: Neupitnih 98 posto ispitanika koristi Internet za procjenu reputacije kompanija no tek nešto više od polovice na temelju toga donosi konačne odluke.
3. Opreza nikad dovoljno: Većini globalnih rukovoditelja više je stalo do reputacije njihovih kompanija od njihove vlastite. Tek 38 posto ispitanika "googlalo" je vlastito ime u razdoblju od mjesec dana, radi analize vlastitog ugleda
4. Predsjednici i generalni direktori nisu (previše) zabrinuti: Mada svi ispitanici iz redova Predsjednika Uprava i generalnih direktora stalno brinu o reputaciji svojih kompanija, no njihovi podređeni mnogo više brinu o konkretnim prijetnjama kao što su "curenje" informacija ili "badvokati" (bivši uposlenici, nezadovoljni korisnici i drugi koji kritiziraju proizvode i usluge).
5. Rukovoditelji imaju "njuh" za reputaciju: Gotovo dvije trećine ispitanika iz redova rukovoditelja koriste Internet za otkrivanje podataka o konkurentima, partnerima i novim radnim mjestima.
6. Tradicionalni mediji pouzdaniji su od novih: Televizija, radio i novine znatno više utječu na donošenje odluka o nečijoj reputaciju od web stranica, blogova i socijalnih mreža. Dok klasičnim medijima vjeruje 72 posto ispitanika, novim medijima vjeruje njih tek 13 posto.
7. Korporativni web je temelj: Najvažniji izvor informacija o kompaniji, smatra čak 99 posto ispitanika, jest korporativni web site.
8. Klasičnim "kvariteljima" ugleda pridružuju se moderni: Najveći remetitelj ugleda, smatra 84 posto ispitanika, jesu negativni napisi u medijima, pogotovu u vrijeme krize kada gotovo sve kompanije prikazuju negativne financijske rezultate.
9. "Curenje" informacija sve je opasnije: Najveća opasnost za korporativnu reputaciju jesu povjerljive informacije koje su "procurile" na internetu, smatra 41 posto ispitanika.
10. Internet je pravi alat za rušenje ugleda: Web nudi neslućene mogućnosti bivšim djelatnicima, ali i sadašnjima, obzirom na sve veću opasnost od otkaza i smanjenja mirovina. Kritika "iznutra" također je najveća opasnost prema mišljenju 41 posto ispitanika.
11. E-mail ne možemo kontrolirati: Čak 87 posto globalnih rukovoditelja priznaje da su pogreškom poslali ili primili barem jednu elektroničku poruku. No nisu sve poruke poslane pogreškom jer je 27 posto ispitanika ustvrdilo da su prosljeđivali privatne poruke trećim osobama.
12. Najbolja obrana je komunikacija s uposlenicima: Učinkovit način prevencije jest stalno propitivanje zadovoljstva djelatnika koji rade u tvrtki. Najbolje rješenje jesu zadovoljni djelatnici koji sami pozitivno pišu u tvrtki u kojoj rade.
13. Nikada previše opreza: Osim brige o zadovoljstvu djelatnika, najbolji način očuvanja reputacije tvrtke jest monitoriranje klasičnih medija, tražilica te socijalnih medija.
14. Rukovodioci ne doživljavaju blogosferu: Tek 10 posto rukovoditelja u globalnim kompanijama smatra da je potrebno njegovati dobre odnose s najpopularnijim blogerima.
15. Treba nam upravljanje online reputacijom: Online Reputation Management (ORM) nova je djelatnost koju u globalnim kompanijama shvaćaju vrlo ozbiljno jer više od 60 posto ispitanika očekuje da će u naredne tri godine postaviti vrlo čvrstu politiku očuvanja reputacije na internetu.

15 zakona

Kao odgovor na utvrđene činjenice u studiji se navodi 15 pravila bez kojih se ne može učinkovito upravljati reputacijom na internetu:

• Poduzmite inicijalnu analizu reputacije vas osobno i tvrtke u kojoj radite
• Konstantno pratite vašu digitalnu reputaciju u internetskim medijima
• Budite aktivni u online zajednici, angažirajte vlastite djelatnike koji su motivirani sudjelovati u socijalnim medijima
• Napravite preventivni reputacijski štit tako da unaprijed plasirate pozitivne informacije o tvrtki
• Odgovarajte s mjerom, napravite krizni plan za situacije u kojima trebate reagirati odmah, pričekati razvoj situacije ili uopće ne reagirati
• Budite inline, objedinite nastup u svim dostupnim kanalima, bili oni online ili offline
• Prepoznajte prijetnje i pripremite worst case scenario, isključite sva iznenađenja
• Poslušajte svoje uposlenike prije nego što dođu u situaciju da vas moraju ili žele napasti
• Pomnožite loše vijesti sa 100 jer online šapat brzo se pretvara u eksploziju
• Ne zanemarujte blogere, uključite svoje rukovoditelje u online zajednicu
• Kritički pogledajte vlastite web stranice, kao da ih gleda netko izvan kompanije, primjerice konkurent ili partner
• Uključite korisnike u gradnju online reputacije, dajte im pravo glasa u procesu razvoja proizvoda i usluga
• Pripremite pravilnik o ponašanju na socijalnim mrežama i upoznajte s njime svoje uposlenike
• Pratite odlazne mailove koji izlaze iz vaše tvrtke, prvenstveno zbog mogućnosti povrede intelektualnog vlasništva
• Pronađite svoje online advokate, komunicirajte sa simpatizerima i tako unaprijed isključite "badvokate"

(izvor: Privredni vjesnik)

Mobilne reklame bolje od nas znaju što želimo

2009-08-31T10:42:00.000+02:00

Marketinškim stručnjacima u budućnosti neće biti dovoljno samo odaslati reklame putem medija. Njihovi će proizvodi morati biti toliko privlačni da ih korisnici požele preuzeti

Iako mobilni marketing već dulje vrijeme predstavlja omiljeni lajtmotiv brojnih stručnjaka, činjenica je da ta djelatnost iz više razloga još nije zaživjela u praksi. Reklame putem SMS-a korisnici u pravilu doživljavaju kao spam, a mali ekrani i nisu previše učinkoviti za vizualnu komunikaciju tržnih marki. No, sudeći prema rezultatima studije koju su provele tvrtke OgilvyOne i Acision, korisnici će za 11 godina, točnije 2020. godine, pronaći načine za miroljubivu koegzistenciju s reklamama koje će iskakati iz ekrana najrazličitijih uređaja koji ih okružuju. Mobilno reklamiranje tada će biti daleko više personalizirano, a korisnici će moći kontrolirati što i kada gledaju na svojim mobilnim uređajima.

Štoviše, čitava će mobilna industrija u 2020. izgledati potpuno drugačije nego danas. Njome neće vladati najveći proizvođači mobilnih telefona već će biti podijeljena između specijaliziranih dobavljača sadržaja i usluga, što će posebno pogodovati personalizaciji reklama na mobitelima. "Takva segmentacija operatora donijet će pozitivne promjene koje su važne za budućnost mobilnog reklamiranja", navodi se u studiji. "To će im omogućiti usavršavanje u njihovim temeljnim tržišnim nišama". U toj godini korisnici će se najviše služiti mobilnim uređajima, njima će kupovati, zabavljati se, informirati se, raditi…

Reklame po mjeri korisnika

Reklame koje će putem mobitela stizati korisnicima u 2020. godini biti će skrojene prema potrebama korisnika, ali sami korisnici će moći odabrati što od svega toga žele da im stiže na ekrane. Prema tim predviđanjima, sami će korisnici utjecati na sudbinu reklama, a to je slično onome što već danas mogu učiniti na Internetu.

Sve će to presudno utjecati i na način poslovanja reklamnih agencija koje će morati razmisliti kako da reklame "skroje" prema potrebama svakog pojedinog korisnika ili barem prema potrebama ciljnih grupacija. "Umjesto nametanja poruka nevoljnim korisnicima imat ćemo proizvodnju ideja i sadržaja koje će sami korisnici tražiti ne bi li ih uklopili u vlastite svjetove", navodi se u studiji.

Ideja da sadržaj kontroliraju sami korisnici nije nova, no još uvijek čekamo tehnologije i rješenja koja će to omogućiti na svakodnevnoj razini i na bilo kojem mjestu. Do 2020. godine trebao bi biti usvojen globalni standard distribucije mobilnog sadržaja, a u OgilvyOneu očekuju da će prevladati opt-in model. To znači da će korisnici sami odlučivati hoće li dobivati reklame na svoje mobilne uređaje prije nego što im se isporuči prvi sadržaj, dakle moći će se uključiti u priču. Suprotni model, opt-out, podrazumijeva da korisnik prvo dobije reklamu, pa se tek onda izjasni o tome želi li i dalje dobivati takve sadržaje, što je ipak malo previše nametljivo i može se nazvati spamom. Zbog toga je još uvijek otvoreno pitanje u kojoj će mjeri uopće zaživjeti mobilne reklame, ako će ih korisnici moći unaprijed isključiti.

Objedinjavanje medija

Za uspjeh mobilnih reklama neće biti neophodno samo usavršiti i prilagoditi mobilne telefone već i mreže. Do 2020. bi naime 4G mreže trebale biti dio standardne ponude svjetskih mobilnih operatora, a samim time će na mobitelima biti moguće prikazati bogate multimedijalne sadržaje uz veću sigurnost prijenosa podataka. Platforma zapravo više neće biti važna jer će se sadržaj moći prikazivati na različitim uređajima, u različitim situacijama.

"To će nam omogućiti izbor između ekrana na koji želimo primiti sadržaj, da li na mobitelu, ekranu na sjedalu putničkog aviona, video igri koju upravo igramo ili u e-knjizi koju čitamo", slikovito se opisuje u studiji.

(izvor: Privredni vjesnik)

Borba za prijestolje

2009-08-31T10:36:00.000+02:00

Mnogi bi danas željeli postati novi Google no to se ne može učiniti samo tako. Najbliže ostvarenju tog cilja došli su Microsoft i, po najnovijem, Facebook

Facebookova akvizicija Friendfeeda, najbrže rastuće socijalne mreže na svijetu, baca novo svjetlo na internetske ratove koje pratimo u posljednjih godinu dana. Zasad nije poznato koja će količina novca promijeniti vlasnika u procesu preuzimanja Friendfeeda (socijalne mreže koja je početkom 2009. zabilježila godišnji porast broja korisnika od 3100 posto), no izvjesno je da će se Facebook sada bolje osigurati od prijetnje agilnog Twittera. Facebook naime sada nudi servise slične onima na Twitteru, no uz to nudi čitav niz mogućnosti koje ovaj nema, primjerice objavljivanje i dijeljenje fotografija i video materijala.

Najveća razlika između Twittera (koji nudi razmjenu kratkih poruka i ništa osim toga) i Facebooka jesu sami korisnici, što i nije tako loše jer se dva servisa mogu nadopunjavati. Naime dok na Twitteru komuniciraju geekovi, informatički, medijski i marketinški stručnjaci relativno starije dobi, Facebook uglavnom okuplja mlađe korisnike najrazličitijih profila koji žele dijeliti privatne i poslovne informacije.

Sve socijalne mreže na jednom mjestu

Facebook će akvizicijom Friendfeeda postati konkurentniji Twitteru i tako pokušati preuzeti dio njegovih postojećih i potencijalnih korisnika. No tom akvizicijom će povećati kvalitetu pretraživanja u stvarnom vremenu čime se nameće kao potencijalni suparnik Googleu na tržištu online marketinga. Google trenutno nema odgovor za pretraživanje socijalnih mreža u stvarnom vremenu i Facebook se ovdje nameće kao ozbiljan i opasan konkurent.

Koncepcija Friendfeeda je vrlo jednostavna. Riječ je o web odredištu koje korisnicima omogućava pregled više socijalnih kanala odjednom. Primjerice na Friendfeedu možete istovremeno pratiti što rade vaši prijatelji na Facebooku i Twitteru, kako izgledaju njihove najnovije fotografije na Flickru ili pak koje su poveznice objavili na Deliciousu. Friendfeed trenutno objedinjuje 58 različitih socijalnih kanala. Stručnjaci to zovu agregacijskim servisom.

Facebook okuplja oko 250 milijuna korisnika (od toga u Hrvatskoj između 600 i 700 tisuća) i trenutno je druga najveća socijalna mreža u svijetu, iza kineskog Qzonea s oko 300 milijuna korisnika. Twitter je oko pet puta manji od Facebooka i sa svojih 45 milijuna korisnika ne predstavlja izravnu prijetnju Facebooku, no današnji ultra brzi trendovi mogu u vrlo kratkom roku promijeniti tržišne odnose pa ne čudi "paranoja" koju pokazuju najveće internetske tvrtke.

Rast preko akvizicija

Borba za prevlast na tržištu internetskog marketinga koja se vodi između Googlea, Microsofta i Facebooka temelji se na akvizicijama. Naime kako IT tvrtke ne mogu dovoljno brzo razvijati vlastite proizvode i usluge kojima bi konkurirali na tržištu, oni svoj razvoj rješavaju akvizicijama. Strategiju akvizicija, u kojoj prednjače tvrtke Oracle i Cisco, u kontekstu interneta preuzeo je Microsoft koji je bio spreman kupiti Yahoo za oko 45 milijardi američkih dolara, no na kraju je uspio "samo" postići dogovor o suradnji s drugom najvećom tražilicom i putem vlastitog proizvoda Bing ozbiljno zaprijetiti tržišnom lideru Googleu.

Najnovijom akvizicijom Facebook prestaje biti "samo" najpoznatija socijalna mreža na svijetu i postaje jedan od pretendenata za vladanje čitavim svjetskim cyber prostorom i pokazuje namjeru da postane ravnopravan konkurent Googleu i Microsoftu.

(izvor: Privredni vjesnik)

Rujan 2.0

2009-08-26T20:58:00.000+02:00

Toliko spominjana kriza te vrlo brz porast popularnosti socijalnih medija među hrvatskim korisnicima navest će tokom jeseni mnoge domaće tvrtke da i same počnu komunicirati putem Facebooka, Twittera i drugih socijalnih kanala. Prednosti socijalnih mreža očite su na prvi pogled. Naime u financijskom smislu one ne donose velik rizik jer je otvaranje i održavanje socijalnih kanala u pravilu besplatno. Vrijeme je ovdje praktički jedini trošak. One također omogućavaju i trenutno reagiranje na aktualne događaje. Dovoljno je samo navesti primjer vijesti o ostavci Ive Sanadera koja se na Facebooku pojavila dva sata ranije nego na radiju i televiziji.

No iza tih benefita kriju se opasnosti jer je ovdje mnogo lakše napraviti štetu nego postići korist. Primjerice automatsko kopiranje sadržaja koje plasirate u ostalim kanalima, klasičnim medijima poput tiskanih novina, iritirat će publiku i donijet će kontra efekt.

U Hrvatskoj je već u proljeće ove godine, gotovo istodobno kada i u tehnološki najrazvijenijim zemljama, nekoliko tvrtki započelo s osmišljenim korištenjem socijalnih kanala. U tome prednjače IT tvrtke, pa je tako Epson Hrvatska u svibnju istodobno pokrenuo kanale na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i Flickru, svaki je kanal iskoristio na prilagođen način, uz plasiranje multimedijalnih sadržaja. Aktivne su i druge IT tvrtke, od podružnica globalnih korporacija Microsofta, Olympusa, HP-a i IBM-a, do srednje velikih domaćih tvrtki – Perpetuum Mobilea i Chipoteke.

Posebnu snagu u Hrvatskoj pokazuje Facebook, druga najpopularnija socijalna mreža u svijetu iza kineskog QZonea, koja u nas okuplja između 600 i 700 tisuća članova. Prošle jeseni preko Facebooka su organizirane demonstracije koje, nakon okupljanja ljudi na ulicama gradova, nisu donijele konkretne rezultate. Zatim su se neki kandidati na lokalnim izborima poslužili Facebookom i Twitterom, primjerice riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na "Fejsu" okuplja oko 1500 prijatelja i "prijatelja". Socijalnim kanalima služili su se Josip Kregar i Velimir Srića no teško je reći u kojoj mjeri su im oni pomogli kod Kregarovog ulaska u drugi krug lokalnih izbora u Gradu Zagrebu. Očito je da socijalne mreže imaju značajan potencijal okupljanja i motiviranja birača u Hrvatskoj i za pretpostaviti je da će se njime pokušati poslužiti predsjednički kandidati u izborima 2010. godine, pogotovu oni nezavisni. Ti će izbori vjerojatno i u potpunosti afirmirati socijalne medije, prvenstveno Facebook, u najširoj domaćoj javnosti.

Želite li uspješno voditi svoje socijalne kanale morate uvijek imati na umu njihove specifičnosti i brojne opasnosti. Najuvjerljivije jamstvo kvalitete socijalnih kanala jesu PR profesionalci koji s mjerom dodaju sadržaj i uspijevaju trenutno komunicirati s publikom te preduhitriti sve negativne trendove koji se mogu tamo pojaviti. Socijalne mreže u Hrvatskoj će se vrlo brzo afirmirati kao jeftina i učinkovita nadopuna skupim i tromim medijima poput novina i televizije. Dok ovo čitate, neke PR agencije i stručnjaci u Hrvatskoj ubrzano rade na sastavljanju Web 2.0 timova koji će od rujna nadalje odgovarati na nove potrebe klijenata.

Izvor: Lider, rujan 2009.

Godzilla protiv King Konga

2009-07-20T09:01:00.000+02:00

"Karte su na stolu" rekao je netko uz komentar najnovijeg Googleovog poteza kojim je zauzeo izravnu poziciju protiv Microsofta. Najava novog operativnog sustava za osobna računala otvoreni je izazov Microsoftu i dosad najveća prijetnja njegovom temeljnom businessu

Google nas svako toliko "iznenadi" novim potezom kojime proširuje svoju bogatu paletu internetskih usluga. Nedavna objava razvoja novog operativnog sustava dobro je uzdrmala globalnu javnost i najavila bitku epskih razmjera. Informatička Godzilla neminovno će se suočiti s informatičkim King Kongom i u obračunu, u kojem će kolateralno stradati pokoji neboder ili kvart, razriješit će pitanje o tome tko je gazda. Nakon toga svi će i dalje koegzistirati na ogromnom globalnom IT tržištu i razvijati nove proizvode za milijarde svojih korisnika.

Iza ovog možda previše slikovitog opisa krije se bitka dvaju pravih informatičkih globalizacijskih divova – Microsofta i Googlea. Rad na novom operativnom sustavu Google Chrome, čija će se komercijalna varijanta najvjerojatnije pojaviti na netbook računalima u svim boljim informatičkim dućanima u drugoj polovici 2010. godine, predstavlja udar na Microsoft u njegovom core businessu, na kojemu je izgrađen imperij iz Redmonda. Sve to zvuči vrlo spektakularno, no pitanje je koliko Google ima "streljiva" za dugu borbu protiv Microsofta koji se tokom godina pokazao kao tvrd orah u borbi s brojnim izazivačima.

Neoborivi Windowsi

Google zasad nije objavio mnogo detalja o samome Chrome operativnom sustavu no poznato je da će biti baziran na Linux platformi zbog čega stručnjaci već sada predviđaju da će to biti prerada postojeće operativne platforme a ne revolucionarni novi proizvod. Zbog toga ne treba očekivati da će Google odmah udariti u najjače točke Microsofta.

Google naime niti sa svim novcima ovoga svijeta ne može preko noći nadoknaditi dugogodišnji rad Microsofta na upravljačkim programima (driverima) za različite hardverske uređaje. Chrome OS je ispočetka najavljen kao operativni sustav za netbook računala što znači da može raditi samo u kontroliranom okružju u kojem su poznate sve komponente uređaja, no samostalna instalacija na nepoznato računalo ne dolati u obzir. Windows i Chrome naprosto ne spadaju u istu kategoriju operativnih sustava.

Još jedna osobina Chrome OS-a koja će ga odvajati od Windowsa biti će njegova izrazita usmjerenost ka korištenju interneta. "Nitko ne može pobijediti Microsoft u igri čija je pravila on sam postavio, pa zbog toga (Google) treba postaviti sasvim nova pravila igre", kaže Al Gillen, analitičar i tvrtki IDC. "Zbog toga treba iskoristiti nove medije. Socijalne mreže trebaju biti sastavni dio iskustva korištenja računala, a moguće je da će Google upravo to prvi ostvariti sa svojim novim operativnim sustavom", dodaje Gillen.

Bitka na nekoliko razina

Najava Chrome operativnog sustava tempirana je točno u vrijeme kada Microsoft priprema tržište za dolazak novog operativnog sustava Windows 7 koji će službeno postati dostupan 22. listopada. No bitka divova nije ograničena samo na operativne sustave već na čitav niz tržišnih niša preko kojih se dolazi do dominacije na IT tržištu. Nakon što je Microsoft prije otprilike mjesec dana lansirao tražilicu Bing i tako prilično ozbiljno priprijetio Googleu i njegovom core businessu (u kojemu će Google doduše još dugo vremena biti neupitni globalni predvodnik), on sada zadaje još jedan udarac najavom nove inačice uredskog paketa Office. Zanimljivo je da će Office 2010 biti prva inačica Microsoftovog paketa uredskih aplikacija koja će u ozbiljnijoj mjeri koristiti mogućnosti interneta, koje Google Docs koristi od samih svojih početaka. Microsoft će u ovom slučaju zaigrati na Googleovu kartu i svojim korisnicima dopustiti da kreiraju, snimaju i dijele dokumente putem interneta, baš kao što danas to mogu raditi s Google Docs. Najveća razlika je u tome što Office (na tržištu o prvoj polovici 2010.) neće biti besplatan, no i dalje će nuditi dodatne mogućnosti za profesionalne korisnike.

(izvor: Privredni vjesnik)

Rusi se naveliko socijaliziraju

2009-07-13T09:01:00.000+02:00

Na prvi pogled reklo bi se da su Amerikanci najustrajniji korisnici socijalnih medija u svijetu. No tomu nije tako jer najviše vremena na društvenim mrežama provode Rusi i Brazilci

Neki novi "socijalizam" preuzeo je vlast u Rusiji, no ovaj nema izrazitu političku dimenziju za razliku od onog prošlog. Riječ je o socijalnim mrežama koje su u Rusiji postale izrazito popularne, ali nije riječ o američkim globalnom proizvodu poput Facebooka ili MySpacea već o domaćim ruskim mrežama koje upravo postižu velike uspjehe na tom velikom tržištu. Najpopularnija socijalna mreža u Rusiji je Vkontakte.ru koju je u svibnju posjetilo 14,3 milijuna jedinstvenih korisnika, a Facebook je tek na sedmom mjestu na ruskoj ljestvici, iza šest domaćih socijalnih mreža.

Podaci su to koje je u sklopu studije World Metrix objavila američka agencija comScore, a koja se odnosi na korištenje socijalnih mreža u svijetu (korisnici stariji od 15 godina u 40 reprezentativnih zemalja). Prema tim podacima, oko šesnaest milijuna korisnika na socijalnim je mrežama tokom svibnja u prosjeku provelo 6,6 sati i pregledalo 1300 stranica. Tokom svibnja, prema comScoreovim podacima, ukupno je 1,1 milijarda korisnika u svijetu pregledavalo sadržaje na internetu. Čak 734.2 milijuna korisnika (65 posto ukupne svjetske internetske populacije) posjetilo je tokom svibnja barem jednu socijalnu mrežu.

Na comScoreovoj ljestvici nakon Rusa ne slijede Amerikanci već Brazilci, Kanađani, Portorikanci, Španjolci, Finci, Britanci i Nijemci. Korisnici interneta iz SAD, vodećeg globalnog internetskog tržišta, tek su na devetom mjestu globalne ljestvice socijalnih medija.

"U zemlji prostranoj poput Rusije socijalno umrežavanje daje mogućnost povezivanja ljudi s kraja na kraj zemlje, a to ujedno otvara nove mogućnosti marketinga", komentirao je Mike Read, potpredsjednik tvrtke comScore Europe.

Vkontakte.ru, najpopularniji ruski socijalni medij, neodoljivo podsjeća na Facebook, a slijede ga Odnoklassniki.ru, Mail.Ru i druga domaća mrežna odredišta. Zanimljivo je da su spomenuti Vkontakte.ru i Mail.Ru povezani s popularnim Facebookom preko investitora. Ruska kompanija Digital Sky Technologies (DST) drži svoj novac u tim socijalnim mrežama. U Privrednom vjesniku već smo pisali o 200 milijuna američkih dolara koje je DST proljetos investirao u Facebook. Osim u Rusiji i SAD, DST razvija internetske socijalne mreže u raznim zemljama istočne Europe.

(izvor: Privredni vjesnik)

Korištenje socijalnih mreža u svijetu
		prosječno vrijeme (sati)	prosječan broj otvorenih stranica
1	Rusija	6,6	1307
2	Brazil	6,3	1220
3	Kanada	5,6	649
4	Puerto Rico	5,3	587
5	Španjolska	5,3	968
6	Finska	4,7	919
7	Velika Britanija	4,6	487
8	Njemačka	4,5	793
9	SAD	4,2	477
10	Kolumbija	4,1	473
11	Meksiko	4	488
12	Čile	4	418
13	Irska	3,8	462
14	Turska	3,7	427
15	Venecuela	3,7	454
16	Francuska	3,6	526
17	Australija	3,4	374
18	Novi Zeland	3,4	386
19	Švicarska	3,2	430
20	Italija	3,2	399
	svijet	3,7	525
izvor: comScore World Metrix, svibanj 2009.

Socijalne mreže u Rusiji
		Broj jedinstvenih korisnika (u milijunima	Udio u internetskoj populaciji
	Broj korisnika interneta	31,907	100%
	Broj korisnika soc. Medija	18,877	59%
1	Vkontakte.ru	14,31	45%
2	Odnoklassniki.ru	7,75	24%
3	Mail.Ru - My World	6,321	20%
4	Fotostrana.ru	1,624	5%
5	Privet.ru	0,942	3%
6	Moikrug.ru	0,839	3%
7	Facebook.com	0,616	2%
8	Steamcommunity.com	0,433	1%
9	MySpace Sites	0,371	1%
10	Vkrugudruzei.ru	0,214	1%
izvor: comScore World Metrix, svibanj 2009.

Zašto globalni direktori zaziru od Interneta?

2009-07-06T09:01:00.000+02:00

Vodeći ljudi Fortune Top 100 kompanija jedva su vidljivi na LinkedINu dok na Facebooku i Twitteru od njih nema niti glasa

Predrasuda o informatički nepismenim direktorima koji jedva da se služe mailom ne vrijedi samo u Hrvatskoj već se može primijeniti i na Sjedinjene Države ali i čitav svijet. Rezultati studije koje je nedavno proveo specijalizirani web site za direktore velikih kompanija, UberCEO.com, ukazuju na to da je korištenje socijalnih mreža prava rijetkost među ljudima koje vode stotinu najvećih kompanija s Forbesove ljestvice.

Utvrđeno je da svega dva generalna direktora iz Fortune Top 100 kompanija vode svoje profile na Twitteru, vrlo popularnoj socijalnoj mreži koja velikim dijelom okuplja upravo profesionalce iz različitih industrija. S Facebookom je stanje nešto bolje no ispod svih očekivanja jer 19 Forbes Top 100 direktora ima svoje profile na najpopularnijoj svjetskoj socijalnoj mreži. Nadalje, svega je 13 top direktora otvorilo svoje profile na specijaliziranoj poslovnoj mreži LinkedIN, s time da njih pet ima samo po jedan kontakt u svome adresaru dok ozbiljni korisnici te mreže kontaktiraju sa stotinama ili tisućama ljudi.

"Trojica vrhunskih direktora ipak se ističu na LinkedINu jer imaju više od 80 kontakata", kaže Sharon Barclay, urednica na siteu UberCEO.com. "No znakovito je da sva trojica dolaze iz tehnoloških kompanija, a to su Michael Dell (Dell), Gregory Spierkel (Ingram Micro) i John Chambers (Cisco Systems)", dodaje Barclay.
Povrh svega, niti jedan od direktora koji su uključeni u ovu analizu ne vodi svoj eksterni blog (dnevnik koji je otvoren za javnost i nije uključen u interne procese). Posljednji podatak doista začuđuje jer se tokom posljednjih par godina IT korporacije zaklinju u blog kao jedan od najboljih alata za povećanje produktivnosti i transparentnosti tvrtki.

"Čini se da su vrhunski direktori potpuno isključeni iz komunikacije koju vode korisnici njihovih tvrtki", smatra Sharon Barclay. "Ostavljaju dojam isključenosti, odvojenosti i nezainteresiranosti. Razumljivo je da ih stroga pravila poslovanja sprečavaju u slobodnom komuniciranju s javnošću, no oni propuštaju jedinstvenu priliku povezivanja s ciljnom publikom", kaže Barclay.

Za razliku od čelnika najvećih kompanija koji prepuštaju svojim pomoćnicima i službama da se bave naprednim metodama komuniciranja, menadžeri u manjim kompanijama objeručke prihvaćaju mogućnosti koje im pružaju mreže poput Facebooka, Twittera i LinkedINa. U studiji se ističe primjer online trgovine odjeće i obuće Zappos.com čijih 450 djelatnika, uključujući direktora Tonyja Hsieha, na Twitteru aktivno promoviraju svoje usluge što im je omogućilo povećanje prodaje u vrijeme recesije. Uzmemo li u obzir da u toj tvrtki radi oko 1400 djelatnika, možemo shvatiti da je Zappos.com doista umrežena tvrtka.

No krivo je misliti i da su socijalne mreže obvezne za sve direktore jer bi takav angažman trebao ovisiti o specifičnoj situaciji svake tvrtke te o osobnosti samog vodećeg čovjeka korporacije. "Ne tvrdimo da svaki direktor treba sudjelovati u svim aspektima socijalnih mreža jer to ovisi o odluci svakog ponaosob u sklopu marketinške strategije tvrtke", objašnjava Barclay. "Ipak, preporučamo svim direktorima da promisle o svom online ugledu jer uz negativan image velikih korporacija njihovi vodeći ljudi ne mogu se pretvarati da nemaju veze sa socijalnim mrežama", zaključuje.

(izvor: Privredni vjesnik)

Dobra stara televizija

2009-06-15T09:01:00.000+02:00

Europski političari i dalje smatraju da je televizija najkorisniji medij dok nove socijalne kanale na internetu ne doživljavaju kao nešto što može odmah donijeti rezultate. Ipak, svjesni su da će morati vrlo brzo riješiti svoju online nazočnost

Neposredno prije održavanja izbora za Europski parlament provedeno je istraživanje među zastupnicima o tome na koji način oni koriste medije za komunikaciju sa svojim biračima. Političari i dalje najviše polažu na televiziju dok internetske socijalne medije većina još ne prepoznaje kao koristan alat.

Doduše pretežna većina europarlamentaraca, njih 75 posto, koristi web stranice kako bi komunicirali sa svojim biračima, no to danas i nije ništa posebno. Klasične web stranice su "zastarjela tehnologija" i korak su iza koncepcije Web 2.0 koja omogućava dvosmjernu komunikaciju i interaktivnost između "odašiljatelja" poruka i njihove publike. I ostali popularni oblici korištenja weba među europarlamentarcima prilično su rudimentarni. Njih čak 93 posto koristi web tražilice, prvenstveno Google, kako bi se informirali o legislativnim pitanjima.

Brojke su mnogo skromnije kada je riječ o web 2.0 alatima u koje spadaju i interaktivne socijalne mreže. Dok 33 posto europarlamentaraca opsežno koristi socijalne mreže, njih 20 posto to čini povremeno. S druge strane, 29 posto ispitanika ne koristi socijalne mreže niti to planira činiti u budućnosti. Slika je slična i kada se radi o blogu, danas već tradicionalnom alatu političara i javnih osoba. Naime 24 posto zastupnika za sebe smatra da spadaju u napredne korisnike bloga, no tek 26 posto tih naprednih korisnika redovito obnavlja svoje blogove, barem jednom tjedno.

Sigurno je sigurno

Situacija je gotovo katastrofalna kada se radi o novijim socijalnim kanalima. Čak 62 posto europarlamentaraca nije čulo za Twitter, sve popularniji microblogging servis na kojem korisnici izmjenjuju stavove i informacije u porukama s najviše 140 znakova. Twitter je trenutno najzanimljivija tema u svijetu socijalnih mreža s porastom korištenja u travnju od gotovo 4000 posto i sve većim brojem investitora zainteresiranih za ulaganje u ovaj lukrativni start-up.

Europarlamentarce mnogo više privlači televizija koju još uvijek (u mnogim slučajevima opravdano) smatraju najmoćnijim sredstvom jer je 94 posto ispitanika upravo taj medij navelo kao najbolji za komunikaciju. Nadalje, najpopularniji alati za komuniciranje za zastupnika jesu govori na okupljanjima (82 posto) te (neobično ali istinito) osobni jedan-na-jedan sastanci (79 posto).

"Članovi Europskog parlamenta svjesni su da građani EU koriste internet i da im je zbog toga potrebna web nazočnost", navodi se u komentaru istraživanja. "Ipak, većina zastupnika trenutno ne koristi prednosti socijalnih mreža kako bi kontaktirali glasače i naveli ih na vlastite web stranice".

Prosječni građanin EU danas provodi devet sati tjedno na internetu, a gotovo 70 posto korisnika interneta u zemljama Unije koristi i socijalne mreže. "Zastupnici trebaju osigurati komunikaciju u ovome (socijalnom) prostoru kako bi zadržali svoju relevantnost", preporuča se u studiji.

Istraživanje potvrđuje i uvriježeno mišljenje da su ljevičari u pravilu više od desničara naklonjeni internetu i transparentnosti u odnosu s biračima. Socijalisti su najaktivniji na webu, slijede ih liberali, a najmanju online nazočnost ostvaruju pripadnici desnog centra. Oko 94 posto zastupnika socijalističke stranke PES imaju vlastite web stranice čime prednjače ispred liberala i kršćanskih demokrata (po 83 posto).

Istraživanje je između 1. travnja i 1. svibnja provela tvrtka Fleishman-Hillard, na uzorku od 110 zastupnika u Europskom parlamentu.

(izvor: Privredni vjesnik)

Hoćemo li googlati ili bingati?

2009-06-08T09:01:00.000+02:00

Nova internetska tražilica pomoći će Microsoftu u nastojanjima da od Yahooa preotme drugo mjesto na tržištu, iza neupitnog Googlea

Microsoft je prošlog tjedna povukao nov potez u borbi za očuvanje dominantne uloge na globalnom informatičkom tržištu predstavivši novu inačicu svoje internetske tražilice. Bing, tako se naime zove nova tražilica, osim novog "brendiranja" donosi novu filozofiju pretraživanja sadržaja na internetu i izravno udara na Google i Yahoo. Naime, za razliku od klasičnih tražilica koje samo prenose najpopularnije odgovore, Bing filtrira rezultate i nudi odgovore prema zadanim kriterijima. Na taj način, tvrde u Microsoftu, ubrzavaju i olakšavaju pretraživanje interneta milijunima korisnika te pomažu u odlučivanju o kupovini, planiranju putovanja ili pronalaženju poslovnih partnera.

Koliko Microsoft očekuje do Binga govori i činjenica planira potrošiti stotinu milijuna američkih dolara u reklamiranje nove tražilice. No čini se da barem ispočetka neće ići izravno u borbu s Googleom već će se prvo pozabaviti Yahoom koji je oslabljen nakon prošlogodišnjeg pada vrijednosti dionica.

Microsoft nije nov "igrač" na tržištu interneta. Bing je razvijen na temelju usluge Live Search kojom je kompanija u posljednjih nekoliko godina pokušala parirati Googleu i Yahoou, ali bez većeg uspjeha. Upućeni tvrde da Live nije ugrozio konkurenciju prvenstveno zbog toga što ga Microsoft nije dovoljno promovirao. Primjerice Live je u pretraživanju interneta u SAD-u sudjelovao sa svega 8,2 posto u travnju, dok je udio Googlea u istom razdoblju iznosio čak 64,2 posto, a udio Yahooa bio je 20,4 posto.

Borba za apsolutnu dominaciju

No Microsoft je bitno različit od svojih konkurenata kojima nastoji preoteti popularnost na internetu. Naime dok Google i Yahoo praktički u potpunosti ovise o internetu, Microsoft je godinama aktivan na tržištu softvera te dominira kao dobavljač operativnih sustava za osobna računala, a Internet je nastavak te dominacije.

U nastojanju da ovlada internetom Microsoft je još početkom 2008. godine pokušao preuzeti kontrolu nad konkurentskim Yahoom no 45 milijardi dolara nije predstavljalo dovoljno privlačnu ponudu za tadašnjeg direktora (i suosnivača) Jerryja Yanga. Ta odluka nije baš pomogla Yahoou jer je vrijednost dionica tvrtke padala tokom 2008. U studenome je dionica Yahooa vrijedila 8,94 USD, mnogo manje od 33 dolara koliko je Yangu početkom godine nudio direktor Microsofta Steve Ballmer.

"Ponekad smo se osjećali poput Rockyja no svjesni smo da je u ovom poslu najvažnija ustrajnost jer nisu svi potezi sasvim ispravni", kazao je Steve Ballmer prilikom najave lansiranja Binga. Izbor imena novog proizvoda, tražilica se naime isprva trebala zvati Kumo, Ballmer objašnjava kratkoćom i "zaraznošću". Microsoft se naime nada da će Bing ući u korisnički žargon poput Googlea. "Idem bingati", trebali bi reći korisnici u Microsoftovom scenariju.

Nakon što nije uspio preuzeti Yahoo i konsolidacijom pokušati parirati Googleu, Microsoft je odlučio krenuti s vlastitim proizvodom koji od početka nailazi na prilično povoljne kritike. Čini se da će najveći gubitnik u ovoj borbi biti Yahoo koji mjesecima nije prihvaćao vrlo konkretne ponude Microsofta.

(izvor: Privredni vjesnik)

Hoće li Wolfram Alpha uzdrmati Google?

2009-06-01T09:01:00.000+02:00

Nova internetska tražilica, o kojoj već mjesecima "šuškaju" upućeni izvori, nudi sasvim nov način pretraživanja sadržaja i zastupa novu viziju interneta, sasvim suprotnu onoj koju slijede Google, Yahoo i Microsoft.

Mada je danas teško, praktički nemoguće, točno predvidjeti daljnji razvoj Interneta, jedan je projekt naveo mnoge da zaključe da je način na koji koristimo "mrežu svih mreža" zauvijek promijenjen. Wolfram Alpha je nova tražilica, bolje rečeno "stroj za odgovore" (answer-engine) kojega je osmislio britanski fizičar, matematičar, poduzetnik i publicist Stephen Wolfram. Novi je servis globalno dostupan od 15. svibnja i čim se pojavio u cyber prostoru postao je predmetom spekulacija o navodnom "rušenju" Googlea kojega će uzdrmati revolucionarnom tehnologijom pretraživanja informacija na internetu.

Početna stranica Wolfram Alphe jednostavna je poput one Googleove. Njome dominira jednostavno polje za unos teksta u koje se treba upisati pitanje – primjerice "koliki je GDP Hrvatske". Stroj će ponuditi odgovor (8.118 USD za 2005. godinu) te grafikon s kretanjem hrvatskog BDP-a između 1990. I 2005. godine kojega je sam izračunao i kreirao. Odmah je jasno da Wolfram Alpha sasvim drugačije pretražuje Internet od Googlea koji zapravo nudi sadržaj pronađen na milijunima računala širom svijeta. Umjesto toga, Wolfram Alpha sam interpretira podatke i nudi jedinstven rezultat pretraživanja za koji njegova umjetna inteligencija smatra da je najzanimljiviji za korisnika. Odmah na pamet pada pomisao da bi Google, Yahoo i Microsoft mogli jednoga dana ponuditi veliku svotu novca za preuzimanje kontrole nad Wolfram Alphom.

Kreiranje vlastitih odgovora

Wolfram Alpha nije u tolikoj mjeri upućen na sadržaj već se prije svega bavi matematikom i statistikom i vrlo će vjerojatno izbaciti brojčane podatke za sve što vam pada na pamet, što u poslovanju katkad može donijeti presudnu prednost nad konkurencijom. Poslovne primjene ovog web servisa umnogome su drugačije od onoga što nam nudi stari dobri Google.

No matematička nastrojenost ovog servisa donijela je i anegdotu koja se prepričava u hrvatskim "geekovskim" krugovima jer Wolfram Alpha katkad ima problema s političkim kontekstom informacija. Naime, kada bi netko upisao "president of croatia 1994" kao kriterij pretraživanja, stroj je izbacivao Milana Martića jer je u obzir uzimao samo geografski parametar, ali ne i činjenicu da u političkom smislu to ime nije povezano s legitimnom hrvatskom vlašću. Ipak, nakon nekoliko dana pojavilo se ime Franje Tuđmana nakon kojega, ispravno, dolazi Stjepan Mesić. Očito je da se rezultati mogu ispravljati u hodu, no nije jasno čini li to ljudska ili umjetna inteligencija.

No Wolfram Alpha može biti vrlo koristan kada, primjerice, želite napraviti brzu usporednu analizu pojedinih tržišta. Unesete li parametar " slovenia croatia serbia" stroj će za sekundu-dvije izbaciti glavne statističke podatke o trima zemljama: broj i gustoću stanovnika, prirast, prosječnu dob, BDP, rast BDP-a. vrlo praktično za analizu i usporedbu bilo kojeg tržišta u svijetu.

"Alpha će za vas odraditi matematički dio posla", kaže Theodore Gray, suosnivač tvrtke Wolfram Research (koja stoji iza popularnog softvera Mathematica). "tražilice prikazuju podatke koji već postoje, Google neće pronaći nešto što još ne postoji. Alpha izrađuje nove podatke, nove web stranice koje sadržavaju odgovore na vaša pitanja", dodaje.

Rusi bi za Facebook dali 10 milijardi

Dvojbe o stvarnoj vrijednosti najpopularnije svjetske socijalne mreže, Facebooka, nestale su nakon najnovije dokapitalizacije koja je u tvrtku bez profita unijela dodatnih 200 milijuna američkih dolara. Ruska investicijska tvrtka Digital Sky Technologies toliko je naime platila za vlasnički udio u Facebooku koji iznosi nešto manje od dva posto. Investicija je opravdana procjenom vrijednosti Facebooka koja dostiže 10 milijardi dolara. Ukoliko vam se ta brojka čini pretjeranom, podsjećamo da je Microsoft postavio vlastitu procjenu vrijednosti Facebooka na 15 milijardi USD. Ta je tvrtka naime 2007. Izdvojila 240 milijuna USD za 1,6-postotni vlasnički udio u Facebooku. Uzgred, Facebook još nije niti počeo stvarati profit.

(izvor: Privredni vjesnik)

Slavu imamo, a gdje je novac?

2009-05-25T19:00:00.000+02:00

Twitter nije na prodaju. Umjesto toga pokušat će profitirati od ogromnog prometa koji se trenutno odvija u njegovoj mreži.

Twitter sasvim sigurno nije najpopularnija socijalna mreža u svijetu, barem ne još, no u svakom slučaju spada među dvije-tri najpoznatije. Osim po broju korisnika, okom 17 milijuna u travnju milijuna (u odnosu na 200 milijuna korisnika Facebooka), Twitter je malen i po prihodima. Zapravo Twitter uopće nema prihode jer još uvijek spada u kategoriju start-upa, tvrtke na samome početku života čije je poslovanje još uvijek u eksperimentalnoj fazi.

Nakon što su odoljeli primamljivim ponudama Facebooka i Googlea (o čemu smo pisali u Privrednom vjesniku), čelnici Twittera napokon su objavili plan kojim će pokušati prihodima opravdati milijunska ulaganja koja su dosad utočena u tvrtku. Suosnivač Twittera Biz Stone iskoristio je svoj nastup na globalnom tehnološkom summitu u organizaciji Reutersa u New Yorku kako bi otkrio nešto detalja o tome kako namjeravaju zaraditi novac na temelju ogromnog "hypea" koji ih trenutno prati.

Jedan od dvaju načina stjecanja prihoda biti će prodaja profesionalnih usluga tvrtkama koje preko Twittera žele ostvariti kvalitetniji kontakt sa svojim kupcima i korisnicima. U planu su usluge poput analitike te direktorija verificiranih poslovnih korisnika Twittera, namijenjene komercijalnom korištenju te socijalne mreže. Nove će usluge namijenjene tvrtkama i profesionalnim korisnicima Twitter uvesti prije kraja 2009. godine.

Još jedan izvor prihoda Twitter namjerava pronaći kod telekom operatora koji će, za određenu proviziju, jamčiti dostupnost Twitter usluga preko SMS-a pošto korisnici mogu slati svoje aktualizacije putem mobitela.

Sasvim je sigurno da Twitter barem zasada neće otvoriti svoje stranice oglašivačima jer u tvrtki (opravdano) očekuju da bi reklame mogle smetati njihovim korisnicima. Da u Twitteru ne računaju ozbiljno na prihode od oglašavanja govori činjenica da tvrtka uopće nema zaposlene marketinške stručnjake niti ih traži. "Kod nas nema nikoga tko bi uopće mogao donositi odluke o oglašavanju", ležerno objašnjava Biz Stone.

Ipak, u Twitteru namjeravaju do kraja godine udvostručiti broj djelatnika kojih je trenutno nešto više od četrdeset.
Početkom 2009. Twitter se dokapitalizirao s 35 milijuna dolara no, pema Stoneovim riječima, nema velikog pritiska investitora u smjeru brze zarade, a tvrtka ima dovoljno novca za još oko dvije godine poslovanja bez prihoda. Trenutni poslovni fokus Twittera je daljnje povećavanje baze korisnika te postupno uvođenje novih usluga.

Prvotno zamišljen kao socijalna mreža u kojoj će prijatelji i rođaci moći putem SMS poruka obavještavati jedni druge što trenutno rade i gdje se nalaze, Twitter je prerastao u globalnu mrežu s moćnom tražilicom u stvarnom vremenu koja je postala zanimljiva globalnim tvrtkama i političarima za poboljšavanje odnosa s korisnicima/poreznim obveznicima i javnošću.

(izvor: Privredni vjesnik)

Windows 7: poligon za rat preglednika

2009-05-18T19:00:00.000+02:00

Nova inačica Microsoftovog operativnog sustava pojavljuje se u sasvim novim okolnostima. Konkurencija poput Googlea i Mozille znatno je jača, a Europska komisija već je "nagazila" kompaniju zbog monopolističkog djelovanja.

Svaka pojava novog operativnog sustava kojega razvija Microsoft u pravilu se odvija pod povećalom vrlo zainteresirane globalne javnosti. Nije mnogo drugačije niti sa sedmom inačicom Microsoftovog operativnog sustava za krajnje korisnike jednostavno nazvanom Windows 7 i koja je od prošlog tjedna legalno i besplatno dostupna korisnicima širom svijeta u svom "release candidate" (RC) izdanju. Spomenuto izdanje uslijedilo je nakon "bete" i sadržava dorade i poboljšanja nakon višemjesečnog intenzivnog testiranja i gotovo se može smatrati završnom inačicom spremnom za tržište.

Windows 7 dolazi na svijet u bitno drugačijim okolnostima nego što je to bilo s prethodnim operativnim sustavom, aktualnom Vistom, koja je u komercijalnu uporabu ušla krajem 2006. godine. Tržište se u posljednje dvije godine radikalno promijenilo, a korisnici sve slobodnije razmišljaju o pojmu operativnih sustava koji više nije vezan za "sivu kutiju" osobnog računala već se oslobađa i seli na Internet. U bliskoj budućnosti možda više nećemo niti željeti instalirati operativne sustave pa se i Microsoft mora prilagoditi novoj situaciji u kojoj će se zajamčeni prihodi od prodaje "off-the-shelf" softvera konstantno smanjivati, a svi igrači morat će se prilagoditi dobu "cloud" računalstva u kojem se softver i podaci sele s osobnih računala na internet.

U očekivanju još jedne astronomske kazne

U takvoj situaciji sve je jača Microsoftova konkurencija koja trenutno prosvjeduje Microsoftove "stare boljke", internetskog preglednika Internet Explorer ugrađenog u Windows 7 platformu koji, smatraju mnogi, krši "antitrust" načela i izravno šteti neovisnim dobavljačima internetskih preglednika. Optužbe zbog zlouporabe monopola na račun Microsofta otvoreno su iznijeli čelnici američke neprofitne organizacije Mozilla i norveške tvrtke Opera koje same razvijaju i nude popularne web preglednike. Sve se to događa u vrlo nezgodno vrijeme za Microsoft jer se u lipnju očekuje novo saslušanje zbog optužbi zbog zlouporabe monopola u zemljama Europske unije.

To je saslušanje tek početak slučaja koji će vjerojatno trajati godinama i dočekati nove inačice Windows operativnog sustava. Prošli slučaj, kada su neovisni proizvođači softvera optužili Microsoft da im otežava usklađivanje s tim operativnim sustavom, trajao je oko četiri godine. Prvo je saslušanje održano u studenome 2003., a presuda je donesena u listopadu 2007. Europska komisija u tom je slučaju Microsoftu odmjerila novčanu kaznu od 613 milijuna američkih dolara.

Microsoft pak odgovara tvrdnjom da potezi Europske komisije (koji slabe poziciju Microsofta) izravno pogoduju velikom konkurentu Googleu i osnažuju njegovu poziciju na tržištu pretraživača. Kao argument navode primjer dogovora između Googlea i Mozille te Opere, prema kojemu u rezultatima pretraživanja pogoduje upravo njihovim preglednicima te, naravno, vlastitom Chromeu, nauštrb Internet Explorera. Mozilla i Opera istodobno imaju mogućnost favoriziranja Googlea nauštrb konkurentskog Microsoftovog Live servisa u konfiguraciji svojih web preglednika.

Sve to šteti i proturječnom Internet Exploreru čiji tržišni udio konstantno opada, ne samo zbog izvrsnih konkurenata – Mozillinog Firefoxa te Opere – već i zbog Googleovog Chromea i Appleovog Safarija. Globalni udio nekada neupitnog Explorera u travnju je, prema podacima tvrtke Net Applications, iznosio 66,1 posto. Firefox s druge strane povećava tržišni udio koji je u travnju iznosio 22,5 posto. Udio Safarija iznosio je 8,2 posto, Chromea 1,4 posto, a udio Netscapea i Opere mjeri se u promilima . Ukoliko se ovakav trend nastavi, udio Internet Explorera će u svibnju 2011. godine pasti ispod 50 posto, procjenjuju u tvrtki Net Applications.

(izvor: Privredni vjesnik)

Internet (još) neće "ubiti"novine i TV

2009-05-11T19:00:00.000+02:00

Pojavu novog Amazonovog e-čitača mnogi doživljavaju kao slamku spasa za industriju tiskanih novina čije dionice već tjednima strmoglavo padaju. Istovremeno, web koji bi trebao spasiti tiskane novine, ne zna kako povećati prihode od marketinga.

Vijest o lansiranju novog čitača elektroničkih knjiga (i novina) kojega je tvrtka Amazon predstavila sredinom prošlog tjedna samo je razbuktala globalnu raspravu o budućnosti medija. Naime, kako mnogi smatraju da je smrt tiskanih novina gotova stvar jer će ih "progutati" Internet (a i medijske kuće ovih dana vrlo brzo "padaju" na američkim burzama), novi model čitača Kindle DX (biti će dostupan na tržištu tokom ljeta) doživljavaju kao "spas" tiskanih medija.

Kindle DX je unaprijeđena inačica e-čitača (e-readera), uređaja koji je do prije nekoliko dana bio predviđen samo za iščitavanje e-knjiga. Zahvaljujući većem zaslonu i povezivosti s bežičnim mrežama, Kindle DX je pogodan za preuzimanje elektroničkih novina i magazina. No, skeptici se pitaju zbog čega bi korisnici željeli plaćati između 1440 i 2400 američkih dolara za novi model Kindlea te primjerice 14 dolara mjesečno za pretplatu na The New York Times kada sve te sadržaje ionako mogu praktički besplatno gledati na internetu, kako na računima tako i na mobitelima.

Bez obzira na trendove elektroničkih čitača, tiskane novine u SAD ne stoje najbolje i izvjesno je da će morati radikalno promijeniti svoje poslovne modele žele li biti održive. Među dnevnim novinama koje su trenutno na rubu propasti nalaze se The Philadelphia Daily News, The Boston Globe, The San Francisco Chronicle, The Chicago Sun Times i NY Daily News. Svi su nagomilali velike dugove, prihodima ne mogu pokriti rashode i zbog toga njihove dionice vrlo loše stoje.

Inače, posao s Kindleom vrlo dobro ide Amazonu jer čak 35 posto knjiga koje se prodaju na toj internetskoj trgovini namijenjeno je pregledavanju upravo na postojećim modelima Kindle čitača.

Internet želi biti kao TV

Najveću šansu spomenute će redakcije morati potražiti na internetu no niti sam Internet ne nudi sve odgovore jer je, kao mlad medij, još uvijek velikim dijelom nedefiniran. Naime online mediji još moraju preboljeti neke "dječje bolesti" prije nego što potpuno ovladaju medijskim tržištem. Internet među ostalim može učiti od televizije koja već desetljećima razrađuje modele stjecanja prihoda od marketinga, a baš je marketing jedna od slabih točaka online medija.

"Stalno me zovu iz internetskih kompanija i pitaju kako mogu postati što sličniji televiziji", kaže David Verklin koji je s čela marketinške agencije Carat prešao u tvrtku Canoe Ventures, tvrtku koja djeluje na tržištu kabelske televizije u SAD. Web mediji još uvijek imaju problema s razvojem marketinga jer još uvijek ne mogu konkurirati televiziji u smislu vidljivosti i učinkovitosti reklama.

S druge strane, televizija mora pronaći način da ostane relevantna i zanimljiva gledateljima u potpuno novim okolnostima loje nameće Internet. Televizija naime zaostaje u interaktivnosti jer ne omogućava reagiranje gledatelja u stvarnom vremenu, a pored toga ne može donijeti podatke o gledanosti pojedinih emisija u pojedinim terminima kao što to omogućava internet. "Televizija se mora vratiti u igru u smislu mjerljivosti i mogućnosti ciljanja pojedinih skupina", kaže Verklin. "Moramo omogućiti ciljano oglašavanje", dodaje.

Zbog toga je Canoe Ventures krenuo u projekt objedinjavanja šest vodećih kabelskih operatora u SAD radi stvaranja standardizirane platforme za ciljano oglašavanje u koju je dosad uloženo više od 125 milijuna američkih dolara. Kompanija razvija interaktivne sustave za oglašavanje koji će omogućiti prikupljanje podataka o navikama korisnika do 30 milijuna set-top box uređaja.

(izvor: Privredni vjesnik)